17:29 / 13.01.2021.

Autor: Maja Zrnić/Pozitivno/V.M./HRT

Faros - otok i grad koje štiti UNESCO

-

-

Foto: - / -

Otok Hvar ima čak 5 upisa na UNESCO-vu listu svjetske baštine, a ovaj put prošetali smo samim ishodištem - drevnim Farosom, današnjim Starim Gradom.

Otok Hvar ima čak 5 upisa na UNESCO-vu listu svjetske baštine: Starogradsko polje, Procesija za križem, čipka hvarskih beneditinki, a s ostatkom primorja dijeli mediteransku prehranu i klapsko pjevanje. Ovaj put posvetili smo se ishodištu - drevnom Farosu, današnjem Starom Gradu.

U obilazak Starogradskog polja, najbolje je krenuti iz Staroga grada, no manje je poznato da je i sam Stari Grad zona svjetske baštine.

- Naša stalna izložba priča priču o osnivanju grada. Naravno, da su ljudi ovdje živjeli i prije dolaska Grka, ali nama je zanimljiva priča kada počinje povijest Staroga Grada, nekadašnjega Farosa, kojeg osnivaju grčki kolonisti s Parosa, otoka u Egejskom moru koji je udaljen 700 nautičkih milja, kaže Andrea Devlahović, arheologinja iz Muzeja Staroga Grada.

Plodno polje s dostatnim izvorima pitke vode, omogućilo je razvoj grada, a drevni Faros bio je samodostatan grčki polis: kovao je vlastiti novac i trgovao s ostatkom Mediterana.

- Govorimo zapravo o stanovnicima koji dolaze iz grčke civilizacije. To je početak pismenosti na otoku. Najstariji nalazi pisanih spomenika su odavde pisani na grčkom jeziku, dodaje naša sugovornica Andrea Devlahović i nastavlja: Imamo i jedan žrtvenik koji se koristio za libaciju. Na njemu je natpis koji kaže 'Asti. Asti je urbani dio grada, a Hora je agrarni.'

U zbirci se nalaze predmeti koji su pronađeni na arheološkim lokalitetima u gradu.

- To su predmeti od fine keramike, soljenke i posude za male vrijedne stvari. Tu su i skifosi ili čaše. Oni su izrađeni od fine crne keramike, napominje Andrea Devlahović.

Nakon obilaska muzeja valja prošetati i gradom: Stari Grad je vrlo ravan i nizak, evo jutros smo imali plimu. U Srinjoj koli, a to znamo, jer su se vršila iskapanja koncem 1990-tih godina i pronađen je rimski mozaik na dubini od 60 centimetara ispod današnje hodne površine, a i grčki slojevi su tu vrlo blizu, objašnjava Devlahović.

Ti su slojevi vidljivi, primjerice u galeriji Moria koju vodi Mejra Mujičić, a nakon Srinje kole krenuli smo u Remete vrt.

Na Remete vrtu, a to je arheološko nalazište u samom gradu, imamo najveću razliku u slojevima od grčkih, pa i predgrčkih slojeva pa sve do 19. stoljeća. Složila bi se da je kontinuitet ovdje važan. Kontinuitet života na manje više istom prostoru koji traje već više od 2 tisuće godina ističe naša sugovornica Andrea Devlahović.

Iz Remeta vrta put vodi dalje u Starogradsko polje, kultivirani krajolik koji je omogućio razvoj grada, i s kojim i danas čini nerazdvojnu cjelinu, no polje traži zasebnu priču...

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!