07:08 / 15.07.2021.

Autor: Franka Jović tonkli/Regionalni dnevnik/HRT/IMS/V.G.

Flora i vegetacija splitskih povijesnih obrambenih zidova

Flora i vegetacija povijesnih zidina

Flora i vegetacija povijesnih zidina

Foto: Regionalni dnevnik / HRT

O flori i vegetaciji splitskih povijesnih obrambenih zidova virtualno je predavanje održao mladi splitski krajobrazni arhitekt Igor Belamarić. Franka Jović Tonkli odlučila je s njim i uživo otići do Tvrđave Gripe. Pravi je to primjer suživota graditeljske i prirodne baštine.


Većina će u tvrđavu zbog muzeja, arhiva ili koncerta, no samo Igor Belamarić će zbog bilja. Na nekoć obrambenim zidinama još se napadima žestoko opire stotinu malih biljnih vrsta.

- Među njima možemo pronaći endeme i rijetke, zaštićene biljke, ali zapravo mislim da bi osim samog taksativnog navođenja pojedinačnih biljaka bilo važno shvatiti da je to jedan cijeli sistem koji nam puno više znači nego šta sada vidimo, kaže Igor Belamarić, krajobrazni arhitekt.

Isto je i na ostalim gradskim zidinama i bedemima, ili je barem tako bilo. Boli Igora uništavanje svake biljčice koju nije trebalo ukloniti, želi osvijestiti da, pri obnovi bedema, tvrđava i kula, nije važna samo graditeljska baština. 

- Naletjeli smo na jedan vrtni kokotić, delfinium pelegrinum, jednu od najzaštićenijih biljaka uopće u Splitu. Njemu je stupanj zaštite ugrožen, to je na nacionalnom nivou, kaže Belamarić.

Postoji u tom kamenju, pod njim i nad njim pravi mikroekosistem, živa patina naše baštine. Nedavno je, u neznaju i nemaru, s korovom u srcu grada, kod Pazara, uništena i endemska dubrovačka zečina.

- Šteta je za našu djecu da gubimo posljednje zelene pedlje u staroj gradskoj jezgri koja je toliko siromašna zelenilom zbog toliko guste gradnje, umjesto da se obnovi nekih 20-50 kvadrata zelenila, mi ukidamo i ovo sadašnje, kaže Belamarić.

Ne treba sve čupati, politi otrovom, ostaviti golo i hladno. Ima ljudi koji znaju da se primjerice iz zida mora ukloniti bor, smokva i invazivni pajasen kojega je pun grad. No, nije se smjelo dirati bilje kojim se diče naši nacionalni parkovi.

Samo u Splitu, pobrojao je naš sugovornik, tijekom obnove ostali smo bez kositrenice na renesansnim zidinama, nema više bilušine kao s klifova Biokova koja je krasila zid uz HNK, uništen je i strogo zaštićeni Delphinium, zajedno s endemičnim gromotuljama. Ni kamenike i vrisak ne stanuju više u gradskim zidinama, koliko god su se trsile i iznova rasle u pukotinama. Gradnja i kad je obnova baštine u pitanju, nikako da da malo disati i našem prirodnom blagu.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!