Meduze - neželjeni ulov koji više od dva mjeseca trga mreže ribara

Neželjeni ulov koji više od dva mjeseca trga mreže ribara od Savudrije do Umaga. Morska pluća, autohtona jadranska meduza težiti zna i do deset kilograma. Takozvano "cvjetanje" meduza normalna je pojava koja proteklih nekoliko godina neuobičajeno dugo traje. Ove je za ribare prevršila svaku mjeru! 

- Ti su klobuci jako veliki, tako da ih ne možemo ni dignuti. R Puca rampa, hidraulika, puca mreža. Znači, mi mrežu dižemo do pola, ona pukne i sve padne u more. Tada idemo kući jer nam nema druge. I onda tri dana krpanja!!! Nakon 3-4 dana čekanja misliš da će se možda ti klobuci povući pa opet isprobavamo. Opet se ista stvar ponavlja, ogorčen je Anton Kabaj, koćar.

- Malo je listova bilo! Bilo ih je sveg mjesec dana.Nešto se lovilo malo u Savudriji, a mi ovdje nismo ništa lovili. E, u tome je problem. Ono malo što smo lovili, tih par dana i tada su nas delfini uništili i eto problema. Moram reći i da nam je nafta skupa! Znači meni treba za koću cijeli dan minimum, dvjesto litara, a ne mogu uhvatiti ribu kako bi za naftu zaradio, govori Fulvio Nemac, mrežar.

- Svima je jasno da je najgore doba za ribarstvo, taj prvi, drugi mjesec. Normalno sad kad zagrije malo voda možda će se nešto desiti. Ali što ako meduze nastave, pita se Fulvio.

- Tražili smo elementarnu nepogodu, govori.

Ministarstvo će i ove godine ribarima nadoknaditi štete od dupina. Ali za problem meduza prvi čovjek ribarskoga ceha zasad nema utješnih riječi. 

- Nažalost, proglašenje elementarne nepogode zbog meduza i takvih sličnih pojava nije sukladno trenutnom zakonu. Imamo još jednu iznimnu problematiku što se tiče školjkara, odnosno obrastanja cijelih nasada algama, rekao je Robert Momić, Ceh ribarstva i akvakulture HOK-a.  

Znanost za sve ima poznata objašnjenja. Svemu su krive klimatske promjene, zagađenje i poremećeni lanac prehrane u moru, za koji su dijelom odgovorni i sami ribari.  

- Što se tiče Jadranskoga mora, sigurno nije naša flota ta koja je problematična. Sigurno je veći problem u okolišnom smislu talijanska ili na nivou Mediterana ostale flote koje su puno jače, veće i imaju puno veće izlove, naglašava dr.sc. Barbara Sladonja, biolog-ekolog. 

Znanstvenici Hrvatske, Slovenije i Italije redovito razmjenjuju saznanja o promjenama u moru. Na nedavnom webinaru o problemu morskih pluća zaključili su i da nas čeka sve veća pojava meduza i drugih želatinoznih vrsta. No koje je rješenje? Odgovor nude kozmetička i industrija hrane! 

- Dehidriranjem se dobiva jedna masa koja ima dosta udjela proteina i koristili su tu masu za prehranu riba u akvakulturi, kazala je Sladonja. 

I da ne preskočimo za mnoge najintrigantnije pitanje: Je l' peku morska pluća? 

- To vas peče kao vrag, kao vrag peče, govori ribar.