Gradski vrtovi: Zelenilo, druženje i "lijek za dušu"

U potrazi za mirom i bijegom od gradske vreve, mnogi Zagrepčani slobodno vrijeme odlučuju provoditi u gradskim vrtovima. Umjesto betona, biraju zemlju pod rukama, vlastoručno uzgojeno voće i povrće.

Gradski vrt na Borovju ovih dana vrvi zelenilom, voćem, povrćem i cvijećem. Mnogima je postao utočište, a među njima su i Liljana i Kata koje ondje redovito borave i kažu – spas su pronašle upravo među gredicama.

– Radila sam 35 godina, onda sam otišla u mirovinu i onda sam se tu spasila, da vam iskreno kažem, govori Kata Lepesić. "Mislim, to mi je drugi moj dom. Ja dođem ovdje i kažem: dobro jutro, vrtiću moj."

– Ovako nešto da si skratim vrijeme, tu imamo druženje, imamo opet neke koristi od toga. To nam je zadovoljstvo, to nam je, kako se kaže – duši lijek, ističe Liljana Ružek.

Kao i ostalih tristotinjak korisnika, redovito obilaze svoje parcele i sade sezonske kulture. Ove sezone očekuju rajčice i jagode.

– Zbog kiša je malo bolji urod, ali da treba truda – treba. Treba svakodnevno održavanje, zalijevanje, ističe Liljana.

Vrijeme je, dodaju, bilo promjenjivo pa se bore s brojnim nametnicima.

– Beremo puževe, mislim, to je malo smiješno reći, ali moramo ih kupiti. I sad imamo krumpira, zlatice isto. S ničim ne špricam, a gnojivo – ovo domaće, objašnjava Kata.

S obzirom na to da ondje provode mnogo vremena, korisnice primjećuju i što bi se moglo poboljšati.

– Kištre sada nemamo, to nismo dobili, kompostane isto da dobijemo i da nam poboljšaju za vodu, kaže Kata, a Liljana dodaje: "Sjenice da nam urede, koju klupu da nam još daju, tako da se možemo odmoriti, sjesti malo."

U Zagrebu je trenutačno 14 gradskih vrtova. Korištenje parcele se ne naplaćuje, a rok najma je dvije godine. Ugovor se može produžiti ako korisnik prema vrtu postupa pažljivo i odgovorno.