Hoće li se otkriti tajna potonulog jedrenjaka kod Premanture?

14.07.2022.

07:00

Autor: Klara Dujmović/More/M.Š./HRT

Potonuli jedrenjak kod Premanture

Potonuli jedrenjak kod Premanture

Foto: HTV / HRT

Iza njih je mnogo zarona. Svejedno prije novog spuštanja u dubine pomno se dogovara plan. Svatko mora jasno znati što mu je činiti. Istraživanja 20 metara pod površinom mora nisu nimalo jednostavna. Velikim sisaljkama usisava se stoljećima taložen sediment. Skuplja se u vreće i zatim podiže na brod.  

Taj će se sediment zatim pomno pregledati, no iskusno oko već na prvu prepoznaje važan nalaz.

- Evo to su perlice, ovo je jedan mali fragment od plave perlice. Imamo raznih boja smaragdnih, crvenih, s crtama, prozirnih, ljubičastih. Baš su prekrasne, pojašnjava Roko Surić, podvodni arheolog. 

Usisali su arheolozi kubike sedimenta. I tek zagrebli površinu ovoga vrijednog nalaza. Zasad su otkrili desetak četvornih metara iznimno dobro očuvane drvene brodske konstrukcije. Pretpostavljaju da je riječ o trgovačkom brodu dugačkom 30 metara.   

- Trenutno otkrivamo koji je teret prevozio. Znamo da je prevozio teret tih staklenih perlica. da je vozio teret staklenih crvenih zdjelica kojima se ne zna podrijetlo ali možda je orijentalno. I ima dosta posuđa koje ne pripada proizvodnom krugu sjevernog Jadrana. Tako da je brod sigurno bio na udaljenim plovidbama, kaže voditelj istraživanja Luka Bekić

Otkrivena su i tri različita željezna topa i sidro. Očišćeni su, a konzervatori će topove zaštititi ondje gdje su i pronađeni, na dnu mora. Prvi će put to pokušati učiniti na način kojim se od korozije čuvaju platforme.

- Ta zaštita djeluje na principu da stavimo manje plemenit metal od metala koji se šiti. Znači top je željezni mi stavimo aluminij koji je manje plemenit metal i u njihovom kontaktu električnom, korozija se veže na aluminij. Aluminij propada, a željezo se čuva, pojašnjava konzervatorica Zdenka Vrgoč.  

Sa sigurnošću znaju da je brod potonuo početkom 17. stoljeća. No, njegovo je podrijetlo još tajna koju moraju odgonetnuti.

- Ima indikacija da bi možda brod mogao biti engleski, s obzirom na to da prevozi engleski top. Ima indikacija da je s juga Italije jer smo pronašli keramičko posuđe koje se determinira da mu je proizvodnja na jugu. Međutim ima i muransko staklo, perlice. Vidjet ćemo, govorio arheologinja Marija Kaleb.

Međunarodni tim arheologa istražuje na dubinama na kojima mogu pod vodom boraviti najviše pola sata. Pomažu im i ronioci istarske policije.

- Prilično je zahtjevno ronjenje. Dosta ima radova pod vodom, radi se na dubini od oko 20, 24 metara. Od bušenja do prijenosa vreća tih arheoloških nalazišta, ističe Danijel Petrinjak iz Interventne policije PU istarske.

- Istraživanje je vrlo zanimljivo. U Češkoj radimo u drugačijim uvjetima i nalazištima, stoga je ovo dragocjeno iskustvo, kaže arheologinja iz Češke Barbara Machova.

Otkrivanje tajne ovog jedrenjaka potrajat će još nekoliko godina. Tada će ovo biti svojevrsni muzej pod morem.

Kako je registrirano kulturno dobro, ronilački centri koji dobiju koncesiju moći će ovamo na ronjenje voditi turiste.

Stoga je iznimno bitno u potpunosti ga istražiti i zaštititi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!