Hrvatski arheolozi dio projekta Skerki Bank

Početkom 2018. godine Italija je obavijestila UNESCO o podvodnom arheološkom otkriću i opasnosti od pljačke podvodnih nalaza na nalazištu Skerki Bank u teritorijalnim vodama Italije i Tunisa, čime je pokrenut postupak međunarodne suradnje u međunarodnim vodama. Italija i Tunis su koordinirali projektom, no angažirani su stručnjaci iz raznih mediteranskih zemalja. 

- Uz Hrvatsku, uključile su se Španjolska i Francuska, te Maroko, Alžir i Egipat. Francuzi su za misiju dali jedan ogromni istraživački brod, od 46 metara francuskog ministarstva kulture, koji je napravljen samo za podvodna arheološka istraživanja i zaštitu kulturne baštine. Raditi na jednom takvom brodu koji je opremljen s robotima, sa svom opremom za ronjenje, svim ostalim potrebnim stvarima to je bilo jedno iznimno iskustvo za nas, istaknuo je Mladen Pešić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.

Projekt je bio podijeljen u dvije faze, od kojih je prva nastavak istraživanja započetih 90-ih godina u talijanskim vodama, kako bi se dobio pregled područja i jasnija ideja o stanju olupina za koje se već znalo.

- Drugi dio projekta je bio vezan baš uz samu hrid Skerki Bank, koja se diže s nekih 800 metara dubine na nekih pola metra ispod morske površine, udaljena je od jednog i od drugog kopna nekih 150 kilometara, tako da se nalazi u jednom morskom bespuću, objasnio je Pešić.

Ostaci brodoloma

Riječ je o vrlo važnom arheološkom nalazištu na kojemu se nalaze ostaci brodoloma iz više povijesnih razdoblja, od antike do Drugog svjetskog rata. Zbog arheološke, ali i kulturne i biološke raznolikosti važan lokalitet ugrožavaju nekontrolirani ribolov, neregulirani prolazak tankera, kao i podvodni pljačkaši.

- Radi se o nekakvom centralnom dijelu Mediterana koji je iznimno bio plovan, ne samo u antičkom periodu nego i kasnije, sve do današnjih vremena. Sad na tom jednom jakom, frekventnom položaju imate jednu hrid, koja se uzdiže s 800 metara dubine do svega nekoliko desetaka centimetara ispod površine, tako da recimo u antičkom periodu ta hrid je izlazila iznad površine i bila nekakav mali otočić, možda nekakav kamen u tom plavetnilu koje je predstavljala izuzetnu opasnost za moreplovce, rekao je Roko Surić, podvodni arheolog u Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru.

- Pogotovo u antičkom periodu zato što se nalazi na pravcu između Rima i Kartage, to su dva vrlo značajna grada u tom periodu i dnevno je tu prolazilo možda i po nekoliko brodova. Dolje smo pronašli vrijedne antičke nalaze, na našu sreću oni su ostali netaknuti, znači nikakvi ribarski brodovi niti pljačkaši ih nisu uspjeli uništiti tako da smo na nalazištu pronalazili jako zanimljive detalje. Neke koji možda na plićim mjestima, pogotovo ovdje u Hrvatskoj, nisu sačuvani, recimo neke stvari kao što su cijevi, kaljužne pumpe u antičkom periodu kod nas ja nikad u životu nisam vidio, dodao je Surić.

Okupljanje znanstvenika

Oko dvije milje dugačka hrid tako je postala povodom okupljanju 20-ak znanstvenika, predstavnika država sudionica misije.

- Na tom brodu se skupila recimo krema europske i svjetske podvodne arheologije, imali smo čast raditi na tom brodu Alfred Merlin, koji je najnoviji brod francuskog instituta DRASSMa, stručnjaci koji su istraživali su bili prisiljeni pričati jedni s drugima, zato što nismo imali signala, tako da je to bila jedna nesvakidašnja situacija, objasnio je Surić.

- Provodili smo sate razgovarajući, ne samo o stručnim temama nego isto tako i o nekakvim životnim temama tako da smo se malo bolje i upoznali, stvorila su se i prijateljstva i temelji za buduće suradnje. Imali smo stvarno čast i to je obogatilo naše iskustvo, ne samo naše, već se radi o tome da je Hrvatska kao zemlja dobila izuzetnu čast biti sudionik na takvoj prvoj međunarodnoj misiji UNESCO-a, dodao je Surić.

Snimljen dokumentarni film

Brod je plovio pod UNESCO-vom zastavom, a tijekom provedbe misije sniman je i dokumentarni film, početkom lipnja prikazan u sjedištu UNESCO-a u Parizu.

- Nakon što je film izašao u javnost i mi napokon, pošto je cijelo događanje predstavljeno prema svijetu, možemo na neki način i mi predstaviti naše sudjelovanje na akciji, kazao je Pešić.

Riječ je o prvoj i najambicioznijoj međunarodnoj misiji ikada provedenoj pod okriljem UNESCO-a radi istraživanja i zaštite podvodne kulturne baštine u vodama Sredozemlja.

MCPA Zadar kao jedini UNESCO-v centar druge kategorije u svijetu koji se bavi zaštitom podvodne kulturne baštine, svojim je sudjelovanjem na ovom projektu pokazao da je spreman biti jednim od glavnih čimbenika na sceni svjetske podvodne arheologije.