16:24 / 27.02.2021.

Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Potrošački kod/B.A./HRT

Teško do povrata novca za komunalni doprinos

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Davor Puklavec / PIXSELL

Koronakriza je mnogima poremetila planove. Neki su morali odustati od gradnje obiteljske kuće ili nadogradnje, zbog smanjenih primanja ili neodobrenih kredita. No promjene plana gradnje ne priznaju jedinice lokalne samouprave. Iznos koji uplatite za komunalni doprinos pri dobivanju građevinske dozvole gradovi i općine ne vraćaju ako ste se odlučili za izmjene plana gradnje, iako Zakon predviđa tu mogućnost. Taj problem, s kojim se susreću i građani i investitori, završio je na Ustavnom sudu. 

Davor Malus izgradio je obiteljsku kuću. Iako je prvotno planirao graditi veći objekt, od toga je odustao. Zato je od Grada Zagreba zatražio da mu za dio projekta koji nije realiziran vrati uredno plaćen komunalni doprinos.  


- I nakon godinu dana sam dobio odgovor od Grada Zagreba da oni neće isplatiti taj iznos skroz dok Ustavni sud ne donese odluku o zahtjevu o ocjeni ustavnosti istog tog članka Zakona o komunalnom gospodarstvu, ispričao je Davor Malus za HTV-ovu emisiju Potrošački kod.


Inače, komunalni doprinos plaća se nakon dobivanja građevinske dozvole, a prije početka gradnje objekta. No iako je Davor sve promjene potvrdio i dokumentima, preplaćeni iznos neće tako skoro dobiti jer Ustavni sud nema rok u kojem treba odgovoriti. 


- Po savjetima pravnika dobio sam savjet, odnosno mišljenje da bi svaki sudac, ako bi pokrenuo privatnu tužbu protiv grada, stavio predmet na čekanje do odluke Ustavnog suda, kaže Malus.


U Zakonu o komunalnom gospodarstvu, članku 87., na koji se Davor poziva, a koji govori o izmjenama građevinske dozvole, stoji: "obračunat će se komunalni doprinos prema izmijenjenim podacima i odrediti plaćanje, odnosno povrat razlike komunalnog doprinosa".


Iako u Zakonu sve jasno piše, Davora iznenađuje što taj stavak različito čitaju dvije institucije. Jer, uz komunalni, pri gradnji kuće i dobivanju građevinske dozvole plaća se i vodni doprinos, koji je, ističe, višestruko manji od komunalnog. 


- To se plaća Hrvatskim vodama i tamo sam prošao isti postupak, i tamo su utvrdili po izmijenjenoj dozvoli manji obujam, podnio sam zahtjev i vrlo mi je brzo vraćen novac na moj račun, kaže.

Moj račun je bio ovršen i bila sam u šoku. Nisam znala što ja to nisam platila...

Melita Bestvina

Ovakav postupak Grada Zagreba, koji će umjesto povrata preplaćenog iznosa sada tražiti ocjenu ustavnosti, osuđuje i vještakinja za procjenu nekretnina.


- Ne može se platiti nešto što nije konzumirano. Ako je on platio veću kubaturu od one koju je izveo u naravi, pa stvar je svake normalne države da to pitanje riješi svom građaninu, a ne da on plati zrak, dakle volumen koji uopće neće koristiti u prostoru, kaže stalna sudska vještakinja za procjenu nekretnina Melita Bestvina.


I ona je na vlastitoj koži osjetila koliko je Grad Zagreb bezobziran prema građanima. Planirala je nadogradnju te je, nakon odobrenja, trebala platiti čak 10.000 eura komunalnog doprinosa. Izabrala je plaćanje na rate. No od nadogradnje je odustala pa doprinos nije ni platila.


- Moj račun je bio ovršen i bila sam u šoku. Nisam znala što ja to nisam platila jer sam jako redovni platiša što se tiče komunalnija, i kada smo otišli u Finu, imali smo što vidjeti, ovršili su nas za buduće obroke za kompletan doprinos, kaže.


Sve je završilo na sudu, ali ne na zagrebačkom, nego na požeškom. Ondje je trebala dokazivati da dogradnja nije ostvarena.


- Dakle, nakon dvije godine, ako niste zatražili produženje te građevinske dozvole, tada imate pravo na povrat, ali bez kamata. Dok vam država naplaćuje kamate za vrijeme dok kasnite, ili bilo što da se dogodi da niste platili, tu nema oprosta od kamata, ističe Bestvina.

Time kako se provode zakonske odredbe nisu zadovoljni ni veliki investitori.


- Po meni je prereguliranost svega prevelika, to koči sve, imate gradske činovnike, državu... Ali to je takva košnica da ni oni sami ne mogu raditi ono što bi radili, zadovoljavajući ovaj ili onaj propis, kaže Mate Mustapić iz Alfa stana d.o.o.


Odvjetnik Mićo Ljubenko smatra da bi se sustav mogao učiniti pravednijim malim izmjenama.


- Trebalo bi biti da Zakon uvjetuje početak gradnje s plaćanjem doprinosa. Dakle, nevažno jeste li dobili građevinsku dozvolu, jer vi možete imati građevinsku dozvolu i legalno nikad ne odlučiti graditi i zbog toga ne smijete na kraju biti dužni državi jer nikad niste gradili, kaže Ljubenko.


O ovoj temi iz Grada Zagreba, u čiji se proračun uplaćuje komunalni doprinos, nitko nije želio razgovarati. Iz Ministarstva graditeljstva oglasili su se priopćenjem.


- Obveznik komunalnog doprinosa, odnosno investitor, u navedenom slučaju nema pravo na kamatu od dana uplate komunalnog doprinosa do dana određenog rješenjem za povrat doprinosa, stoji u priopćenju.


Od Ustavnog suda doznajemo da je rješavanje ovog predmeta u tijeku te da nije moguće predvidjeti kada će donijeti odluku.


I u ovom se slučaju pokazalo - oni koji zakone pišu više misle na one koji prihode ubiru, a manje na one koji različite naknade moraju platiti.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!