Istraživanje: Volontiranjem postajete sretniji i ispunjeniji

Most preko rijeke Petrinjčice nedavno je preimenovan u „Most volontera“. Na taj su način stanovnici Petrinje i okolice željeli zahvaliti tisućama ljudi koji su im nesebično priskočili u pomoć nakon razornih potresa krajem 2020. Broj volontera, akcija i odrađenih sati u našoj zemlji proteklih je godina rastao, ali ograničenja zbog pandemije ostavila su i na tom polju popriličan trag. 

Antonija Matković Puljek iz Regionalnog volonterskog centra Split smatra da je jako važno volontirati jer se kroz njega stječu brojna znanja i vještine.

- U istraživanju koje smo proveli 2019. godine svi su rekli da su zahvaljujući volontiranje postali sretniji i ispunjeniji, kaže Antonija.

S time se slaže i Sara Sušanj koju je volontiranje u riječkoj udruzi Delta dovelo i do tamošnjeg radnog mjesta stručne suradnice.

- Zanimalo me kako se pišu projekti za mlade, pa sam se prijavila za volonterku koordinatoricu grupa učenika na 'Akciji za 5'. Cijelo to iskustvo i pozitivni dojmovi motivirali su me da nastavim volontirati. Nakon diplome otvorila se opcija za zaposlenje u Delti, pa se sada najviše bavim kvalitetnim radom s mladima na lokalnoj razini i poticanju mladih da aktivno sudjeluju u donošenju odluka, kaže Sara.

Trenutno Hrvatska broji oko 59 tisuća volontera – mnogo manje u odnosu na 2019. godinu.

- Nismo zadovoljni, uvijek može bolje, ističe Matković Puljek. U svibnju je provedena akcija „Hrvatska volontira“ u kojoj je sudjelovalo gotovo 4 tisuće volontera, i odrađeno je gotovo 299 volonterskih aktivnosti u svim krajevima Hrvatske.

- Kampanja se već 12 godina organizira u Hrvatskoj – ove smo godine htjeli naglasiti važnost volontiranja za društveni razvoj, nadvladavanje kriznih situacija, ali i za održivi razvoj zajednici. Htjeli smo obilježiti i Europsku godinu mladih. Aktivnosti su bile brojne – od onih u prirodi, pa sve do socijalnih aktivnosti, naglašava.

Mladi volonteri u Rijeci, kaže Sara, kao dva najvažnija razloga za volontiranje ističu priliku za druženje i priliku za stjecanjem praktičnih vještina koje inače teško razvijaju unutar formalnog sustava. U prosjeku, više od 50 posto volontera u Hrvatskoj su do 30 godina, no javlja se i sve više umirovljenika koji žele volontirati, ističe Matković Puljek.

Često se, kaže, u akcije uključuju i marginalizirane skupine građana poput beskućnika, ali i osobe s invaliditetom ili razvojnim poteškoćama. Jer volonter može biti svatko. A trude se, napominje, uputiti osobu na adekvatnu volontersku poziciju, u skladu s njenim interesima, znanjima i mogućnostima.

- Često se mnogi građani vole uključiti u hitne i krizne situacije poput potresa u Petrinji, te tako pomoći i pokazati solidarnost. Međutim, potrebe za volonterima postoje svakodnevno, i velik je broj udruga i ustanova u kojima se može volontirati, zaključila je Matković Puljek.