Izazovi samohranog roditeljstva

Samohrano roditeljstvo, kao i dijeljeno skrbništvo situacije su pune izazove i vrlo često su daleko od idealnog. O toj temi u emisiji HTV-a "Dobro jutro, Hrvatska" govorili su Luka Kezele i Melita Požgaj. Luka Kezele, samohrani je roditelj danas 17-godišnjem sinu posljednjih 6 godina, i kaže kako se zasad dobro snalazi. Za razliku od sina, njegova 9-godišnja kćer odlukom je suda dodijeljena majci na skrbništvo. 

Ovakav proces prilično je neobičan za hrvatske prilike, s obzirom na to da se nakon rastave braka djeca najčešće dodjeljuju majci na skrb, dok očevi imaju nemogućnost sudjelovanja u skrbništvu. Majke se izlažu kao samohrane, iako to nužno možda i ne mora biti tako.

Lako je kada se roditelji sami uspiju dogovoriti, no odluka suda je nešto drugo. Postoje tri vrste razvoda, ističe Melita Požgaj, tajnica Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo – prijateljski, poslovni, i konfliktni.

- Raste broj konfliktnih razvoda gdje se ljudi onda ne žele dogovarati, nego netko iznad, tko treba štititi djecu, donese presudu tko će i kako brinuti o djeci. Očevi jesu u manjini, ali zato postoji naša udruga – bavimo se zaštitom prava djece na oba roditelja nakon razvoda. Propagiramo ravnopravno roditeljstvo kao najbolji interes djece. Najviše nam se javljaju očevi jer veliki postotak djece ide majci na skrb, napominje.

Važno je osluškivati djecu, smatra Kezele, i vidjeti kako ona rezoniraju po pitanju razvoda.

- Treba vidjeti što oni žele, i vjerujem da su i sudovi počeli to pomalo prepoznavati, kaže.

Problem je, ističe, dugotrajnost sudskih procesa što djeci nanosi veliku štetu.

Udrugu za ravnopravno roditeljstvo, uz roditelje, često posjećuju i bake i djedovi, tete, i ostatak šire obitelji koja se brine za djecu.