07:00 / 15.11.2021.

Autor: Vlatka Kusanić/Plodovi zemlje/M.Š./HRT

Šipak u Karlovačkoj županiji se proizvodi i ljudi ga žele

Berba šipka u Karlovačkoj županiji

Berba šipka u Karlovačkoj županiji

Foto: Plodovi zemlje / HRT

OPG Kocka iz Brežana, pokraj Karlovca, jedino je poljoprivredno gospodarstvo u Karlovačkoj županiji s nasadom divljeg šipka. Supružnici Horvat šipak su posadili prije tri godine na tri hektara, sad beru prve plodove. Kupili su i specijalni kombajn za branje. Ubrat će - procjenjuju - 8 do 10 tona šipka po hektaru, prodaju ga cijelog i pasiranog, pripremljenog za marmelade. I što je najvažnije, kupaca - ne nedostaje.

Nekada se u Brežanima, na plodnoj zemlji uz rijeku Kupu sadio kukuruz, pšenica, ječam. Prije tri godine, Nataša i Igor Horvat, na imanju koje su naslijedili od Igorova djeda, iscrtali su redove, sve pripremili i u plodnu brešku zemlju zasadili divlji šipak. Čuđenju suseljana nije bilo kraja.

- Ha, ha...Rekli su da je moj deda, ja sam inače, ja i moja gospođa smo djeca iz grada i kad smo se doselili ovdje, rekli su da je moj deda očistio tu livadu od trnja i od svega te onda je došao unuk i prvo što je napravio posadio opet nazad trnje na livade, ističe Igor Horvat iz OPG-a Kocka iz Brežana. 

No, ne bilo kakvo trnje - divlji šipak je biljka koja obiluje vitaminom C. Primjena joj je raznolika, no najčešće su to čaj i marmelada. Horvatovi su čekali tri godine i stigao je prvi ozbiljniji urod, a s njim i problem - kako ga pobrati.

- Cijela ideja je bila, kad smo počeli saditi prije tri godine, da moramo nabaviti neki stroj kojim bi brali jer sad imamo posađeno tri hektara i ne možemo to brati na ruke, šipak je "sorte original rosa canina", dakle šipak koji je divlji i takve su sadnice, pun je trnja tako da ne vjerujem da bi mogli na ruke brzo i kvalitetno brati, dodaje Horvat. 

Kombajn vrijedan gotovo 200 tisuća kuna pronašli su kod jedne poljske tvrtke. I potkraj listopada krenuli u berbu. 

- To je super, ovaj, s kombajnom sada. On bere kompletno 90 posto šipka s reda i sa stabljike, tako da jako sam zadovoljan i mislio sam da će biti puno gore, ali baš je dobro. I evo nasad je pobran s one strane i sve je divno i nije problem, ističe Horvat. 

- Moj zadatak iza je zapravo pridržavati ovu veliku kacu i ako uđe neki loš plod, a zna se dogoditi da je ostalo od prošle godine neki koji su rodili pa su crni ili oštećeni tako da njih se samo izbaci van. Dok je ovako na početku branja lakše ide, poslije kad je kaca puna malo teže. Učimo se na svojim greškama, s tim da ja stvarno nemam veze s ovom strukom, muž je agronom ja sam dipl. defektolog, socijalni pedagog i sve zapravo što radim, radim s puno volje i ono što naučim ovako sa strane, sve drugo je, eto sreća, ma i zapravo predanost, ističe Nataša Horvat

Urod po hektaru, kad nasadi budu u punom rodu, trebao bi biti između 8 i 10 tona. Budući da je ovo ekološka proizvodnja, računaju bit će malo manje, 5 do 8 tona. U ovoj - prvoj berbi urod je bio školski - malo manje od 40 posto očekivanog punog uroda.

- Sav šipak koji su Horvati ove godine ubrali na preko tri hektara polja već su rasprodali, kao pasiranu masu ili sam šipak u bobicama, uglavnom sve je prodano, interes je golem, ističe Vlatka Kusanić

Naime, Horvati nakon što uberu šipak prodaju kao plod po 20-tak kuna po kilogramu ili ga pasiraju i nude kao već pripremljenu masu za izradu džemova i marmelada. No, plan je iskoristiti baš svaki dio ploda.

- Mi smo dakle sada počeli s tim pasiranim šipkom, mislimo sada od tog pasiranja ostaju te koštice i od tih koštica bi htjeli napraviti ulje od šipka, ulje od koštica šipka koji je dakle jedan antioksidans, jedan jako dobar regenerator za kožu, to dame znaju, mi to muškarci manje više ne pratimo, ali generalno se može to dobiti, dodaje Igor Horvat. 

Budući da im taj proizvod još nije registriran, nabavili su malu priručnu prešu i ove će godine napraviti prvo ulje za sebe, za kućnu upotrebu. Nataša će isprobati ulje, a Igor kaže, koštice se i nakon cijeđenja ulja još jednom mogu upotrijebiti i to kao ogrjev.

- Dakle kod nas u Hrvatskoj dosta imamo problema s papirima, papire moramo složiti kompletno sve, vidjeti točno što nam ta prerada nosi i na koji način i onda plasirati jedan kvalitetan, domaći, ekološki proizvod. Temelje smo napravili, temelji su tu, mi sad moramo samo jako dobro raditi da se to sve jako dobro oplodi, dodaje Horvat. 

Nadaju se za koju godinu. U idealnom scenariju Igor se planira na svom OPG-u i zaposliti. A ako to ne uspije, bit će šipak, marmelada i ulje dobar dodatni prihod u mirovini.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!