17:19 / 11.08.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/M.Š./HRT

Kako riješiti problem išaranih pročelja zgrada?

Grafit na pročelju zgrade u Zagrebu

Grafit na pročelju zgrade u Zagrebu

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Razne "žvrljotine" koje viđamo po fasadama zgrada nisu ništa novo u velikim gradovima, pa ni manjim sredinama. No, to jako ljuti suvlasnike zgrada koji se trude pročelja svojih zgrada održavati i držati urednima.

Upravitelj zgrada Dražen Pomper rekao je gostujući u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" kako neka velika pomoć oko toga trenutno ne postoji.

- Ono što mi upravitelji radimo, kad se radi fasada, prizemlje se uvijek obnavlja anti-grafitnom zaštitom – to je proziran sloj koji ne utječe na boju, a omogućava nam da grafit brzo skinemo, čak i običnom toplom vodom. Zatim su tu preventivno i kamere, koje su takve kakve jesu. Treći model je osiguranje od vandalizma koje nude pojedine osiguravajuće kuće - plaćate sitni paušal i oni onda jedan-dva grafita godišnje pokrivaju na trošak police osiguranja, objašnjava Pomper i dodaje kako postoji još jedan model – tvrtke koje se bave čišćenjem, nude ugovore gdje vi njima plaćate sitni iznos, a oni se obvezuju da će u roku od 48 sati svaki grafit očistiti.

Policijski inspektor Kruno Mahnet ističe kako ovakva vrsta vandalizma može biti i kazneno i prekršajno djelo.

- Može biti oboje, a može biti da uopće nema ni kaznenog ni prekršajnog djela, kaže Mahnet.

Dodaje da kod određivanja razine kaznenog djela postoji nekoliko članaka koji su najčešći; oštećenje tuđe stvari - mora se prvo odrediti je li stvar trajno uništena, zatim uništavanje kulturnog dobra što se vodi kao posebno kazneno djelo, pa uništenje ili ugrožavanje prometa, poput uništavanja prometnog znaka.

Prekršaji primjerice mogu biti protiv javnog reda i mira, ili oni koji krše zakon o suzbijanju diskriminacije.

O grafitima na pročeljima zgrada u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska"

O grafitima na pročeljima zgrada u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska"

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HRT

Zagreb ima svoje komunalne redare, poput Marijana Makalića, čiji je posao spriječiti vandalizam.

- Problem grafita rješava se kroz dvije odluke grada Zagreba – Odluka o zaštiti objekata od grafita i Odluka o komunalnom redu, kaže Makalić i ističe kako svaki komunalni redar u Zagrebu ima ovlasti da, ako naiđe na grafit neprimjerenog ili uvredljivog sadržaja, odmah izvođaču naloži uklanjanje tog grafita – ako je počinitelj nepoznat, vlasnik je dužan ukloniti grafit o trošku grada Zagreba.

U slučaju da grafit nije neprimjerenog ili uvredljivog sadržaja, komunalni redar izdaje rješenje vlasnicima, korisnicima ili upravitelju zgrade da uklone grafite.

- Činjenica je da su vlasnici odgovorni. Oni su ti koji bi, u slučaju da se počinitelj prepozna, pokretali kazneni prekršaj pred odvjetništvom, objašnjava Pomper.

Iako je počinitelje često teško identificirati, Mahnet kaže kako video nadzor i rasvjeta ipak smanjuju mogućnost da će grafiteri šarati po zgradama. No, nemaju sve zgrade kamere niti anti-grafitne premaze koji bi olakšali vlasnicima u takvim situacijama. Anti-grafitni premaz nije skup, kaže Pomper, ali stare zgrade ga uglavnom nemaju.

- Sve nove zgrade se automatski premazuju, u troškovnik je ugrađena ta stavka na svim novim zgradama. Pogotovo za zgrade koje se obnavljaju po spomeničkoj renti, obavezni su to staviti, istaknuo je Pomper.

Kaže kako je dobar primjer rješavanja problema s grafitima dati grafiterima prostor na kojem se mogu izraziti, kao što je to napravio grad Vukovar.

- Tamo čak imaju godišnje okupljanje, i onda rade murale na bočnim stranama novih zgrada. To dosta novo izgleda, kaže.

Mahnet kaže kako kod kažnjavanja grafita postoji razlika između šaranja i umjetnosti.

- Ako grafiter ima dopuštenje vlasnika, i ako nije uvredljivog sadržaja, onda tu nema kaznenog djela niti prekršaja, napominje.

Makalić kaže kako grad Zagreb ima poticaje za stanare na koje se mogu javiti za obnavljanje pročelja svoje zgrade, ako je ono nagrđeno grafitom koji nije moguće ukloniti.

- Postoji sufinanciranje s 80 posto troškova uklanjanja grafita na svim vanjskim dijelovima objekta, 60 posto troškova za nanošenje zaštitnog anti-grafitnog premaza na svim vanjskim dijelovima objekta, 80 posto troškova za nabavu kamera i tehničkih uređaja za video nadzor uličnog pročelja, i 60 posto troškova za nabavu kamera i tehničkih uređaja za video nadzor ostalih pročelja.

Zahtjev za sufinanciranje ovih troškova predaje se gradskom upravnom nadležnom tijelu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!