16:14 / 24.04.2022.

Autor: Hrvoje Gunjača/More/I.Z./HRT

Kako spriječiti onečišćenje mora?

Kako spriječiti onečišćenje mora?

Kako spriječiti onečišćenje mora?

Foto: More / HRT

Nesreća samo jednog tankera od stotinjak tisuća tona dovoljna je da onečisti cijeli Jadran. A za osjetljivi i zaštićeni Šibenski zaljev kobna može biti i havarija kruzera u tjesnacima kanala Sv. Ante. Plan intervencija u takvim situacijama donosi projekt PEPSEA, sufinanciran europskim novcem. 

Brojna istraživanja

Godinu i pol temeljito se istraživao i analizirao svaki kutak klisurama opasanog jedinstvenog vodenog puta, kojim Krka ljubi Jadran.

- Izrađena su brojna istraživanja - od analize vode, sedimenta, kartiranja dna, snimanja cijelog područja, izrade 3D modela, također snimanja samih obala, da vidimo o kakvoj vrsti obale je riječ, a sve u cilju izrade modela rizika i plana kod iznenadnog onečišćenja mora, kazala je voditeljica projekta PEPSEA u Šibensko-kninskoj županiji dr. sc. Sanja Slavica Matešić.

Pokazala su istraživanja - stanje okoliša vrlo je dobro. No i do 1800 prolazaka plovila na dan u srcu sezone, Kanal sv. Ante pretvara u potencijalnu nautičku crnu točku. Gdje i najmanja pogreška ljudi za kormilom može biti fatalna za zaštićenu prirodu.

"Radi se o satu"

- Zbog obilježja samog morskog prostora, govori nam da bi onečišćenje vrlo brzo došlo do obale. To želimo spriječiti. Dakle, trebalo bi intervenirati najbrže moguće. Ovdje se radi doslovce o satu, naglasio je Vedran Martinić, ATRAC - Jadranski edukativno-istraživački centar za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora.

Zlatni će sat do intervencije, uz videonadzor plovidbe kanalom, omogućiti i razrađeni sustav brze dojave onečišćenja.

- U cijelom vodotoku Krke smo na još tri lokacije instalirali detektore uljnih onečišćenja. Također direktno spojene u Centar 112. Tako da, u slučaju da se nekakvo onečišćenje pojavi, oni će imati odmah taj signal, čime ćemo bitno smanjiti vrijeme intervencije žurnih službi, istaknula je voditeljica projekta PEPSEA u Šibensko-kninskoj županiji.

A one su educirane i opremljene - novcem iz projekta.

- Ekološka oprema sastoji se od brana napuhavajućih, od upijajućih brana, sastoji se od skimera koji samo ulje izvlače iz mora, ispumpava putem pogonske jedinice i skladišti u posebno za to predviđene bazene, rekao je Zoran Delaš, Luveti d.o.o. - partner projekta zadužen za edukaciju i tehničku prezentaciju opreme. 

- Svaka luka i lučica već ima određeni broj brana koje moraju imati na svome području. Ako se to dogodi na otvorenom moru, s brodom našim i drugim brodovima, Lučke kapetanije i policije, ćemo raditi postavljanje sve ove druge opreme, dodao je županijski vatrogasni zapovjednik i načelnik Stožera civilne zaštite ŠKŽ-a Darko Dukić.

Svaki je kruzer i trgovački brod potencijalna ekološka bomba

Svaki je kruzer i trgovački brod, upozorava struka, potencijalna ekološka bomba.

- Koriste kao osnovno gorivo ono što mi nazivamo teškim gorivima, dakle heavy fuel oil. To je u velikom dijelu, pojednostavljeno rečeno, ostatak od sirove nafte, nakon što smo iz sirove nafte izvukli neke korisne sastojke. To su puno teži oblici nafte za čišćenje, ako dođe do onečišćenja, istaknuo je prof. dr. sc. Damir Zec, Pomorski fakultet u Rijeci.

O posljedicama pak havarija tankera sirove nafte i neodgovarajućim reakcijama na njih, zasad - srećom - učimo iz tuđih pogrešaka.

"Domaća pamet"


PEPSEA - Projekt zaštite zatvorenih dijelova mora na Jadranu od onečišćenja - provodi se zajedno s Talijanima. No poticaj i vođenje s hrvatske su strane. A i dio opreme djelo je domaće pameti.

- Naši senzori detektiraju onečišćenje. Znači, ako dođe do izlijevanja nafte ili ulja, naši senzori to detektiraju i javljaju odmah u realnom vremenu, poručio je Nikša Orlić, Geolux - proizvođači opreme za zaštitu od onečišćenja.

- Mi smo izradili geoinformacijski sustav koji se sastoji od puno prostornih podataka. Znači raznih karata, raznih podloga tipa - temperature mora, dubina mora. Znači, mnogo karata na jednom mjestu. Isto tako koristimo lokacije svih senzora ugrađenih i njihove podatke koji se distribuiraju putem tog geoinformacijskog sustava, rekao je voditelj GIS odjela Geodetskog zavoda Rijeka Flavio Mendiković.

Sve to trebalo bi spriječiti jadranske ekološke katastrofe da prirodu ne bismo morali skupo i dugo liječiti. 


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!