10:08 / 11.06.2021.

Autor: Anja Cerar/Vijesti iz kulture/V.M./HRT

Kožarićevih 100 i najviša skupltura u Zagrebu

Ivan Kožarić: "Uzlet"

Ivan Kožarić: "Uzlet"

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Prije mjesec dana proslavili smo stotu obljetnicu rođenja Ede Murtića, a prije točno sto godina, na jučerašnji dan, rođen je još jedan velikan naše moderne i postmoderne umjetnosti - Ivan Kožarić. Svoj stoti rođendan nije dočekao - napustio nas je u studenom prošle godine - ali slave ga zagrebački i riječki muzeji.

Najviša zagrebačka skulptura, Kožarićev Uzlet, za stotu je obljetnicu rođenja njezina autora premještena iz Laube pred Muzej suvremene umjetnosti, koji za prvi srpnja priprema veliku kronološku retrospektivu, fokusiranu na kiparstvo.


Tamo je bila i ekipa Vijesti iz kulture:

Najavljena retrospektiva donosi antologijska, ali i neka rjeđe viđena Kožarićeva djela.


- To je pokušaj slijeđenja jedne vrlo stroge kronologije, upravo zbog toga da bi se vidjeli ti nagli rezovi, ta raznorodnost koja se događala u njegovom opusu i da bi se zapravo tim postepenim hodom kroz vrijeme shvatila njegova poetika, zašto je on tako velik, kaže Radmila Iva Janković, kustosica retrospektive "IK: 100".

"Uzlet" ispred MSU-a

"Uzlet" ispred MSU-a

Foto: Vijesti iz kulture / HRT

Kožarić je svoje djelo uvijek otvarao novim mogućnostima, konceptima, imaginaciji, a o širini njegova poimanja umjetnosti svjedoči i riječka izložba "Odletjeti u eter ili ostati na zemlji" u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, gdje se također obilježava Kožarićev stoti rođendan.


- Naslov „Odletjeti u eter ili ostati na zemlji“ je zapravo preuzet iz jednog Kožarićevog intervjua s Ivicom Županom iz 1992. godine, kad je Kožarić imao jednu dilemu i rekao: „Morao sam u jednom trenutku birati hoću li ostati na zemlji ili odletjeti u eter“ - gdje odletjeti u eter značilo prijeći u područje potpune slobode, pogotovo potpune umjetničke slobode za koju se zalagao, objašnjava Kora Girin, kustosica izložbe "Odletjeti u eter ili ostati na zemlji".


Ravnateljica riječkoga Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Branka Benčić istaknula joj je izuzetno drago da smo dijelili vrijeme i stoljeće s Kožarićem.


- I da smo bili njegovi suvremenici i da ustvari pokazujemo mlađim naraštajima cijeli ovaj raspon njegovog neizmjernog duha i te raznolike prakse, dodaje Benčić

Bio je umjetnik koji je cijelog života ukidao hijerarhije, odupirao se kategorizaciji, a stilski, medijski i konceptualni rezovi čine srž njegova djelovanja. 


Svestranog Kožarića koji je od malenih, efemernih pojava radio sjajna umjetnička djela pamtit ćemo kao jednog od najvećih umjetnika ovih prostora.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!