Lošinjski projekt za spas dupina i morskih kornjača

U lošinjskom akvatoriju živi jedna od najbolje istraženih zajednica dobrog dupina na Mediteranu. Oko 200 jedinki, još uvijek ugrožene vrste, morski biolozi prate 30-ak godina. Tamošnja populacija zasad je stabilna - kažu stručnjaci Instituta Plavi svijet iz Malog Lošinja čija je primarna zadaća istraživanje morskih kralježnjaka i njihova zaštita.

Pratili smo tko je kome mama, u kakvim su odnosima. kolega sad radi genetički dio gdje ćemo još više i bolje razumjeti njihove međusobne odnose i to je srce našeg istraživanja. međutim tijekom godina počeli smo raditi i u drugim dijelovima Jadrana tako da i kolege na Visu rade slična istraživanja i nastojimo dobiti širu sliku za cijeli Jadran, rekla je prof. Jelena Basta, predsjednica Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet.

Za razliku od dupina koje se često može vidjeti i u interakciji s ljudima, morske su kornjače prilično sramežljive. Najbrojnije, posebno u sjevernom dijelu Jadrana, su glavate želve.

- Područje sjevernog Jadrana je plitko u odnosu na ostatak Sredozemlja, idealno im je stanište za preživljanje, borave pod morem, no moraju svako malo po zrak. U zimskom periodu u stanju su poluhibernacije. Ovo je jedno od dva najveća staništa na Mediteranu, dodaje.

Morske kornjače, pa tako i glavata želva jedna su od najugroženijih skupina na svijetu. Najveća prijetnja im je ribarska oprema u koju se slučajno ulove. Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru godišnje ulovi pet tisuća kornjača.

- Sve češće ljudi opažaju ozlijeđene kornjače koje plutaju dezorijentirane, ribari ih često znaju uloviti i u tom slučaju što s njima? Mi smo to prije radili sporadično i priručno. Kroz projekt NETCET se stvorila prigoda da se otvori oporavilište i one danas imaju uvjete koje trebaju imati u bazenima, ističe Basta.

Oporavilište za kornjače Instituta Plavi svijet s radom je počelo 2013. godine. Opremljeno je prostorijama za operacije, bazenima za intenzivnu njegu i bazenima za dugotrajni oporavak.

- Neke ostaju jako dugo, neke se oporave prilično brzo. Bude situacije kada su pothlađene, iscrpljene, ljudi ih nađu. Onda se oporavljaju vitaminskom terapijom, utopljavanjem vrate energiju i vraćaju se u more, kaže.

Osim Cvite - glavate želve koja je zbog težine svojih ozljeda već godinu dana u oporavilištu.

- Njoj nedostaju prednje peraje, ona se u prirodi više ne bi snašla, pa joj nastojimo naći bolji dugoročniji smještaj, istaknula je Basta.

U proljeće, kada more zatopli, osnažene kornjače puštaju se natrag u more, prema livadama posidonije. Posljednjih godina morskih je cvjetnica sve manje i u lošinjskom arhipelagu, pa se posidonija našla u interesu morskih biologa Plavog svijeta.

- Mi smo primijetili da velik broj ljudi s otoka ne zna što je posidonija, percipiraju je kao nešto loše i negativno, nešto što treba ukloniti. Krenuli smo od tog polazišta tako da puno radimo sa školama, to nam je cilj, osvijestiti važnost posidonije.

I ne samo nje, već ukupnog morskog svijeta. Obrazovni program Plavog svijeta nudi tako desetak tematskih interaktivnih radionica za sudionike različitih dobnih skupina i interesa koje potiču na kritičko razmišljanje o ljudskom utjecaju na morski okoliš, zaključuje Basta.