Priča o nastanku Modre špilje na Biševu

Nije bečki slikar i pustolov Eugen Barun Ransonnet davne 1884. otkrio Modru špilju na otoku Biševu. Da ona postoji, znali su komiški ribari. On je samo predložio da se dinamitom djelomično raznese prirodni morski luk i otvori za sve one koji će imati tu sreću da se jednom stope s tom ljepotom.

- Prvo čudo je kada se prije 12.000 godina podigla razina Jadranskog mora za 120 metara i vrhove planina to more pretvorilo u otoke. Biševo je bilo brdo s jednom špiljom gdje su možda bili medvjedi ili već koje beštije, a onda se more podiglo i ta špilja je postala morska špilja, kazao je prof. dr. sc. Joško Božanić.

- Drugo čudo je da je jedan avanturist, vrhunski bečki slikar, koji je propješačio pola Azije u potrazi za ljepotom poznavao je komiškog župnika koji mu je uputio dopis da dođe i on je došao na Vis u Komižu i jednog jutra krenuo na Biševo i otkrio je jednu čudesnu rupu, špilju - Modru špilju. To je drugo čudo. 

Treće čudo se još nije dogodilo, ali je izvjesno. Da će današnji posjetitelji vjerojatno biti među zadnjima ako se more digne za samo jedan metar, što je vrlo izvjesno, rekao je Božanić.

- Na razini od nekakvih stotinjak godina od danas, možemo očekivati, ukoliko uspijemo smanjiti pritisak čovjeka na klimu, porast od nekakvih tridesetak centimetara u sto godina, ali ukoliko ga ne uspijemo, nego nastavimo dalje s fosilnim gorivima kao što se dosta dugo nastavljalo i još uvijek smo u prijelazu te priče prema ekološkijoj, moglo bi doći i do povišenja od 60 ili 70 centimetara, pojašnjava Marko Mlinar, Hrvatski hidrografski institut.

Za ovu prigodu u vojnim tunelima ispod biševskog Rta Gatula postavljena je izložba sedam fotografa podvodne fotografije, pa tako i Danijela Frke.

- Ovo podmorje i općenito, kulturna, i povijesna baština, i prirodna baština otoka Visa su nešto što ja smatram još nedovoljno otkrivenim i iskorištenim biserom našeg cijelog Jadrana, kazao je Danijel Frka.

'Ostavite ovu prirodu onakvu kakva je'

- Dobro ste nam došli, dođite, uživajte, ponesite nezaboravne uspomene iz našeg kraja, ali ostavite ovu prirodu onakvu kakva je, kakvu smo je naslijedili i kakvu moramo ostaviti svojoj djeci, poručila je Ivana Vladović, direktorica TZ Splitsko-dalmatinske županije.

Uspomena na svoje pretke ovi ljudi su uz turizam sačuvali svoju tradiciju. Sada je na generacijama koje dolaze da nastave tamo gdje su oni stali.