07:00 / 23.08.2021.

Autor: Jasminka Kalčić/More/B.A./HRT

Rabac: od ribarskog sela do gradića koji živi za i od turizma

Rabac

Rabac

Foto: More / HRT

Rabac je sredinom 19. stoljeća bio malo ribarsko selo, sa svega nekoliko kućnih brojeva. Ta su vremena prošlost, ribarstvo je uzmaknulo pred turizmom.   

Ovo je Rabac već dugo godina - brdo napučeno apartmanima, vrhunski hoteli, riva krcata izletničkim brodicama, turisti na predivno uređenim plažama koje oplahuje kristalno čisto more. Gradić koji živi za i od turizma. 


Rabac se u povijesnim dokumentima spominje još u rimsko doba, kada ga rimski kolonizatori naseljavaju zbog onoga čime i sad privlači, mediteranske klime, plodnog tla i blizine mora.


Živio je u sjeni većeg Labina, kojem i danas teritorijalno pripada. Jedan od najstarijih Rapčanina, 87-godišnji barba Fausto Lovrić, sjeća se svojega djetinjstva i Rapca kojeg turizam još nije dotaknuo.


- Najradije se sjećam ribarskih brodi, kako su dolazili, to je bilo sve na petrolej, primitivno... Brod koji je dolazio iz Rijeke, prema Kopru je vozio i tako svaki dan, a sjećam se i da smo na Velu Gospu išli drvenim brodom do Rijeke i onda gore pješke do Trsata, prisjeća se.


Imao je Rabac tada tek 60 kuća, više zraka i zelenila.


- Tamo gdje je hotel, tamo je bila sve kampanja, masline i tako. Oralo se, dvije obitelji su imale krave, goveda, ovce, govori nam.

Obitelj Tasić imala je prvi fotografski studio u Rapcu

Obitelj Tasić imala je prvi fotografski studio u Rapcu

Foto: More / HRT

Ribari otjerani s rive

Obitelj Tasić imala je prvi fotografski studio u Rapcu, pravi kroničari mjesta.


- Mi smo došli 1968. tu živjeti, onda nije bilo ni hotela, ni Mimoze, ni Hedere, ništa nije bilo, to se poslije izgradilo. Klasično ribarsko mjesto, puno ribarica, turizam u povojima, više je bila domaća atmosfera. Danas je to već biznis. Bili smo mi tada domaći s turistima, to se malo promijenilo, kaže Rajko Tasić.


Nije mu se svidio trenutak kad su ribari otjerani s rive.


- Znaš kako je, oni koji se bave turizmom, njima su, kao, kamioni i ribarice smetali, a to je bila jedina atrakcija u Rapcu, kad vidiš ribara kako krpa mreže. Jedina atrakcija. Danas nema ništa, samo ovi izletnički brodovi i mi, te barkice, gliserčići i to. Drugo nema ništa interesantno, uništili su to, govori nam.


Rabac živi ljeti, kaže naš starosjedioc. Zimi je posve druga priča.


- Zimi, tu je nas desetak, vidite, sve ove kuće što su tu gore, ti ljudi nikada ne dođu dole na rivu, ni ne znaju možda gdje je riva, kaže Tasić.


- Jedan kafić radi i to je to, dodaje.

Obnoviti Teleferiku i spojiti Rabac sa starogradskom jezgrom Labina


Nasuprot rive stara je luka za istovar boksita, popularno nazvana Teleferika. Njezina je žičara bila tu od 1925. do kraja Drugog svjetskog rata. U Podlabinu ostaci su temelja.


- Nazvana je po ostacima žičare koja je povezivala Rabac i okolicu Cera Martinskog gdje se boksit iskorištavao. Tamo su se nalazile jame za boksit. Početkom 20-ih godina proizvodnja se intenzivirala i preko luke i Rapca se boksit prevozio u Italiju, a iskorištavanje boksita potrajalo je negdje do kraja 80-ih godina, kaže Vedran Kos, ravnatelj Narodnog muzeja u Labinu.


Ideja je obnoviti Teleferiku i spojiti Rabac sa starogradskom jezgrom Labina, olakšati promet između ta dva grada. Rabac grabi turističkim miljama naprijed, na čelu mu je najveća hotelska tvrtka u zemlji. Vrijeme 60 kućnih brojeva nepovratno je. Teleferika će možda vratiti dašak povijesti, no umjesto boksita nosit će turiste...

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!