Morska kornjača ugrizla troje kupača u Kaštelanskom zaljevu

Posljednjih dana troje kupača u Kaštelanskom zaljevu imalo je neobičan susret. Naime, ugrizla ih je morska kornjača, glavata želva. Stručnjaci tvrde da je takvo ponašanje za tu zaštićenu morsku vrstu rijetkost. Razloga za paniku nema, ali pozivaju na oprez.

Odjednom, bez ikakvog povoda, potvrđuju očevici, trojicu kupača u Kaštelanskom zaljevu ugrizla je glavata želva.

- Potvrđeno je da se radi o ugrizu morske kornjače, sve se dogodilo na potezu plaža Kaštel Lukšića, a riječ je o dvije odrasle osobe i jedna maloljetna. Dvije su osobe dobile površinske ozljede, a treća je imala prijelom prstiju šake i otvorenu ranu guznog mišića, opisala je ozljede dr. sc. Antonija Žanić, voditeljica ispostave Zavoda za hitnu medicinu Kaštel Stari.

Stručnjaci ističu kako razloga za paniku nema. Glavata želva nije agresivna životinja i susrete s ljudima uglavnom izbjegava. No, ako se osjeti ugroženom, može ugristi. U ovom slučaj pretpostavlja se da je riječ o mužjaku koji je iščekivao svoju bolju polovicu.

- Zapravo je moguće da se ovdje radilo o spolno-zrelom mužjaku koji ispred plaže iščekuje svoju ženku. U vrijeme parenja mužjaci prvi dolaze ispred plaže na kojima je gnijezdo, a kad dođe do parenja ženka izlazi iz mora i polaže jaja u gnijezdo, objasnio je izv. prof. dr. sc. Draško Holcer, muzejski savjetnik iz Zoološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Njihovo je područje sjeverni Jadran, gdje odrastaju, hrane se i prezimljavaju. Jedina je morska kornjača koja boravi u Jadranskom moru.

- U Jadranu se bilježi porast njihovih gnijezda pa smo tako prošle godine zabilježili dva gnijezda na Korčuli. To nas upućuju na oporavak ove vrste , pojasnio je Holcer.

- Na ovom potezu Kaštelanskog zaljeva nemamo otrovnih morskih životinja osim ribe pauk. Svaku ozljedu koja se dogodi treba doći prekontrolirati na Hitnu medicinsku službu, poručila je Žanić.

Glavata želva strogo je zaštićena vrsta i važan dio jadranskog ekosustava. Stručnjaci poručuju da su ovakvi incidenti iznimka, a najbolji način za siguran susret s morskom kornjačom jest držati razmak i pustiti životinju da nastavi svojim putem.

Spiech: Nesvakidašnje ponašanje glavatih želvi

Karin Spiech, Centar za oporavak morskih kornjača Aquariuma Pula, kaže da je riječ o nesvakidašnjem ponašanju glavatih želvi, općenito morskih kornjača.

- Postoji mogućnost da je na vrhu tražila neku bovu, one su hrane na dnu mora, jedu školjkaše, ježince, trpove, rakove. Ponekad pojedu i meduzu pa je možda zato išla prema gore, ali čovjek nije nalik meduzi, naglasila je.

Istaknula je kako se radi o izoliranom slučaju.

- Želva ima kljun, a ne zube, to je jak ugriz. Kad potegnete, one još više stisnu. Čovjek bi se trebao pokušati opustiti, ali nije jednostavno, jer je ugriz bolan, rekla je.

Spiech je kazala kako glavate želve vole toplinu, dok se na hladnom njihov metabolizam usporava.

- Moguće je da su u plićaku jer im je toplo. One milijunima godina obitavaju u Jadranu i ta temperatura im nije smetala. Klimatske promjene im smetaju iz drugih razloga, rekla je Spiech.

Pozvala je na oprez kupača te poručila da se udalje nađu li se u blizini glavate želve.