Novi stanovnici Jadrana: Dramatične promjene u moru i na kopnu

Uz porast temperature mora, Jadran postaje sve pogodniji dom za nove – tropske i invazivne vrste. Tijekom terenskog rada kod Saplunare na otoku Mljetu ponovno su zapažene i ulovljene dvije takve ribe - vatrenjača i mramornica.

Mramornica je tropska riba porijeklom iz Indijskog oceana, Crvenog mora i Perzijskog zaljeva. U Jadranu je prvi put primijećena 2010., a danas se već dobro prilagodila lokalnim uvjetima.

– Već se i po građi gubice može vidjeti da je riječ o ribi koja se prilagodila biljnoj prehrani. Hrani se smeđim makroalgama, ali i onima koje rastu na listovima posidonije, pojašnjava dr. sc. Neven Iveša s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli.

Mramornica – tihi biljojed koji mijenja morski krajolik

Mramornica istiskuje domaće biljojede, a njezina pretjerana ispaša dodatno ugrožava bioraznolikost. Iako nije jako otrovna, njezine bodlje mogu uzrokovati bol i nelagodu.

– Slučajno sam se naboo na jednu jedinku. Bol nije jaka, ali se javlja kratkotrajno peckanje. Ubodeno mjesto sam približio izvoru topline i bol je vrlo brzo nestala, ispričao je Iveša.

Vatrenjača – atraktivna, ali opasna

Osim mramornice, Jadranom se širi i vatrenjača – izrazito invazivna vrsta s otrovnim bodljama.

– Ona je među sto najinvazivnijih vrsta u Mediteranu. Iako izgleda atraktivno, predstavlja ozbiljnu prijetnju našem moru jer se brzo razmnožava i smanjuje bioraznolikost, upozorava dr. sc. Milena Mičić, ravnateljica Aquariuma Pula.

Zabrinutost zbog stabilnosti ekosustava

Jedinke ovih vrsta pronađene kod Mljeta trenutačno su smještene u kontroliranim uvjetima pulskog akvarija. No stručnjaci upozoravaju da ih je zasigurno još u Jadranu, gdje njihov rastući broj ozbiljno prijeti stabilnosti morskih ekosustava.

Dramatične promjene pogađaju i more i kopno

Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode dr. sc. Aljoša Duplić upozorava na dramatične promjene koje pogađaju i more i kopno.

Zagrijavanje mora i širenje tzv. tropicalizacije Sredozemlja mijenja staništa i potiče dolazak novih vrsta koje ugrožavaju postojeću ravnotežu. Među najnovijim primjerima su vatrenjača i mramornica, invazivne ribe koje su se iz Crvenog mora kroz Sueski kanal proširile u Mediteran i sada ulaze i u Jadransko more.

– Te su vrste došle iz tropskih voda i sve lakše preživljavaju u našem moru jer se uvjeti mijenjaju. Jadran je najsjeverniji i najhladniji dio Sredozemlja, ali i ovdje postaje pogodno za njih, rekao je Duplić, istaknuvši kako su se vatrenjače proširile do srednjeg Jadrana i vjerojatno će uskoro stići i na sjever.

Upozorava da se te vrste brzo razmnožavaju i ozbiljno ugrožavaju autohtoni život – primjerice, u vodama Cipra desetkovale su lokalne populacije riba i ugrozile ribarstvo.

Morski ekosustav pod stresom

- Zabrinjava i sve veća zagrijanost mora u dubinama. Gubi se termoklina, granica koja je dijelila hladni i topli sloj mora sada se spušta i do 40 metara. To mijenja fizikalno-kemijske uvjete u cijelom stupcu mora, a time i život u njem, ističe Duplić i dodaje da je morski ekosustav pod velikim stresom.

– U godinama koje dolaze, more više neće biti onakvo kakvim ga poznajemo, naglašava. 

Promjene i na kopnu: Nestaju šumske vrste

Klimatske promjene snažno pogađaju i kopnene ekosustave, naročito šume. Promjene u temperaturi, smanjenje oborina, isušivanje tla i visoka isparavanja mijenjaju staništa i ugrožavaju brojne biljne i životinjske vrste.

– Ministarstvo je financiralo istraživanje koje pokazuje da će čak sedam najčešćih vrsta drveća u Hrvatskoj imati značajne promjene u rasprostranjenosti. Primjerice, hrast lužnjak, danas rasprostranjen u cijeloj Panonskoj Hrvatskoj, u budućnosti bi mogao izgubiti pola svog prirodnog areala, upozorava Duplić.

Propuštena prilika: Teško ćemo ostati ispod 2 °C

Dr. Duplić ističe da je cilj Pariškog sporazuma o ograničenju porasta temperature na 1,5 °C praktički nedostižan, dok je i granica od 2 °C sve upitnija. Iako EU i Hrvatska provode politike za smanjenje emisija stakleničkih plinova, planetarna koordinacija i politička volja ključni su za uspjeh, a izostanak velikih zemalja, poput SAD-a, ozbiljno otežava globalni napor.

– U covid godini emisije su pale samo 6,5 posto, a ni to ne bi bilo dovoljno da ostanemo ispod 1,5 stupnja, upozorio je.

Hrvatska je, kaže, zakonom postavila jasne klimatske ciljeve i razvija strategiju klimatske neutralnosti, no prava borba tek slijedi, osobito u prilagodbi naglim promjenama. U tom je smislu planirana uspostava Centra za prilagodbu klimatskim promjenama, koji bi trebao započeti s radom ove godine.