Komunikologinja: Građanima je trebalo objasniti što je infodemija

08:21 / 14.02.2022.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HTV

Nikolina Borčić, komunikologinja na Sveučilištu VERN

Nikolina Borčić, komunikologinja na Sveučilištu VERN

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HTV

S dolaskom pandemije u Hrvatskoj se dogodilo i da je velika većina ljudi uistinu pratila sadržaj - što govore političari, odnosno što se govori na televiziji, jer je taj sadržaj osobno utjecao na njihov život, a Stožer, odnosno ključne institucije, propustile su građanima na samom početku reći - ovo je nova bolest, informacije će se i globalno i lokalno mijenjati tijekom vremena, kazala je za emisiju "Dobro jutro, Hrvatska"  dr. sc. Nikolina Borčić, komunikologinja na Sveučilištu VERN.

Bilo je, kaže, primjera kada su se doista trudili argumentirano objasniti situaciju, ali bilo je i proturječnih informacija, pa i dvostrukih kriterija.

- U smislu pandemije to je bila prilika da se ljudima na početku vrlo jasno kaže - to je nova bolest i da nije sramota ne znati na početku, kaže dodajući kako je građanima trebalo objasniti i što je infodemija - kada se u kratkom vremenu pusti jako veliki broj informacija iz raznih izvora, pa onda imamo proturječne informacije koje kolaju društvenim mrežama.

- U toj džungli informacija su se pojedini autoriteti, znanstvenici, razni govornici o pandemiji trebali snaći. Ljudi danas konzumiraju informacije površno, "skrolajući". Imamo uz to i mentalitet da svi znamo sve temeljem Google pretraživanja. Tako da smatram da je to jedan veliki propust koji je napravljen na početku - kaže Borčić.

Važno je, dodaje, osvijestiti ljude da informacije dolaze iz različitih izvora i da je jako važno postaviti si pitanje - tko je taj izvor, tko ima korist od te informacije, što se ističe - a što je prešućeno?

- Danas je pažnja najjača valuta. Na društvenim mrežama konzumiramo informacije od izvora koji su nama "bliski" po ovim ili onim kriterijima. Netko tko cijeni stvarno znanje, konzumirat će informacije koje daju jasne izvore i koje su znanstveno vjerodostojne. A nekom drugom naprosto treba platforma na kojoj će iskomunicirati svoje frustracije, ogorčenje, pa će mu biti odličan neki "hejter", antivakser, netko tko će na sve moguće načine pokušati okrenuti priču ili pozicionirati neku javnu osobu ne bi li se dobio veliki senzacionalizam, "hejtanje", umanjivanje vrijednosti - dodaje.

Pogledajte razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!