Ogroman genetski potencijal baranjskog jelena

06.09.2022.

07:00

Autor: Melita Homa/Regionalni dnevnik/HRT

Uzgoj jelena

Uzgoj jelena

Foto: Regionalni dnevnik/HTV / HRT

U Osijeku se prvi put u Hrvatskoj cijeli tjedan održava međunarodni kongres o jelenu. Prisustvuje mu oko 150 sudionika iz cijeloga svijeta koji se bave biologijom i uzgojem jelena. Hrvatska ima genski kvalitetnu jelensku divljač, a očuvana staništa Slavonije i Baranje itekako su važna.

Osijek nije slučajno izabran za domaćina ovogodišnjeg kongresa jer ga okružuju staništa jelenske divljači. Svijet je prepoznao i njihov genetski potencijal, posebice baranjskog jelena. O tome svjedoči i podatak da je upravo s tog područja u Novi Zeland prije više desetljeća izvezeno 150 grla koji su temelj današnjem uzgoju, a koji je trenutačno vodeći u svijetu.

- Intenzivno se uzgaja u zadnjih 150 godina. Možemo reći da je on izvožen s našeg područja doslovno u cijeli svijet, ali mi nismo nikakvu genetiku uvozili na naše područje. Dakle to je jedan uistinu biološki fenomen i uistinu veliko bogatstvo koje imamo na ovom području i trebam ga čuvati, kaže predsjednik Katedre za lovstvo, ribarstvo i ekologiju na FAZOS-u dr. Tihomir Florijančić.

Iako imamo stabilnu populaciju jelenske divljači koja lagano raste, stručnjaci se svakodnevno susreću s problemima, poput nametnika, američkog metilja.

Problem su metilji, čagljevi i žica na granici s Mađarskom

- U tome se još nekako jeleni i nose, međutim veliki je problem za srne čija brojnost jako pada. Jer jedan metilj je u načelu dovoljan da ubije jednu srnu, upozorava docent Dean Konjević sa Zavoda za veterinarsku ekonomiku i epidemiologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Dodatni je problem za našu jelensku divljač žica koja je prije sedam godina na granici s Mađarskom, a koja priječi sezonsku migraciju, kao i porast broja zlatnih čagljeva koji su jelenima prirodni neprijatelji, a koju lovci nastoje smanjiti.

- Zakonskih zapreka nema, lovi se aktivno. Ali se teško lovi. To je životinja koja se uglavnom kreće noću, tako da tu imate ograničenje. Ali se pokušava u svakom slučaju smanjiti populacija, ne samo zbog ljudi, nego i zbog šteta koje čini na srnećoj divljači i posebno na sitnoj divljači - pernatoj i zecu, dodaje mr. Ivica Budor, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza

O ovim iskustvima hrvatski će stručnjaci govoriti na međunarodnom kongresu, no jednako tako znanstvenici iz cijeloga svijeta razmjenjivat će svoja znanja u očuvanju te doista veličanstvene životinje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!