"Pera" - slastica madžarevskoga kraja

Uskrs, najveći kršćanski blagdan, svake se godine obilježava na tradicionalan način u našim domovima i uz bogat blagdanski stol. U Madžarevu je ipak najposebniji njihov kolač koji se pekao na Veliki petak.

Grančice drijenka složene u pušlek, zataknute na ulazna vrata kuća - prvi su znak da se bliži Uskrs u Madžarevu i okolici.

- Čuvalo bi se godinu dana do nove Cvjetnice kao zaštita od groma ili elementarnih nepogoda, kaže Valentina Česi, predsjednica Etno udruge "Greben".

Gospođa Vesna iz Zagreba rado dolazi u rodno mjesto svojih roditelja - osobito u vrijeme blagdana. Vrsna je majstorica u pripremi autohtone slastice madžarevskoga kraja. Riječ je o slanom sirnom kolaču "Pera", koji se pekao u krušnoj peći u dane posta.

- To je sirotinjski kolač. Nije bilo ni mesa ni puno ičega drugog, a kravice su nekad imali. To je kolač od sira, vrhnja i putra te tijesta. A tijesto se radi od brašna, vode, malo ulja, soli, kaže Vesna Kremenić, Zagreb.

Uz kuhana jaja i grah s lukom na salatu, Pera se jela i na Veliki petak, dok je Velika subota bio poseban dan. Bojila su se i ukrašavala jaja čemu su se najviše veselili djeca i mladi.

- Ljuske luka ili smeđeg ili ljubičastog stavile bi se u lonček, žlica octa da bi boja bila postojana i onda bi se stavila jaja. Neka bi se kuhala samo u toj ljusci za lijepu smeđe, crvenu boju, kaže Valentina Česi.

A na neka bi se stavili listići ili po njima rezbarili motivi nožićem. Na sam Uskrs svi su željno iščekivali doručak.

- Svaki je član obitelji morao pojesti komadić te blagoslovljene hrane. Ništa se nije bacalo, ako bi nešto preostalo, taj dio hrane bi se onda dao kokicama i ostaloj peradi, ali sama hrana nikako se nije smjela baciti, kaže Česi.

A uskrsno jaje darivali su jedni drugima kao izraz prijateljstva i bliskosti.