Cvjetnice posidonije u podmorju Kornata

29.10.2021.

20:19

Autor: Ivona Ramadža Čolić/V.K./Dnevnik/IMS/HRT

Posidonija na Kornatima

Posidonija na Kornatima

Foto: Dnevnik / HRT

Jedinstven način očuvanja prirode - i to u Nacionalnom parku Kornati. Nakon iznimno uspješnog presađivanja - sidrenjem izorane posidonije u uvali Kravljačica - ovoga puta u uvali Anica. Projekt vraćanja ove za život podmorja važne cvjetnice vrijedan je gotovo dva milijuna eura. Većina je stigla iz europskih fondova.


Presadili su 800 reznica posidonije. I za drugo presađivanje biralo se mjesto na kojem su, zbog višegodišnjeg sidrenja, pluća Kornata bila znatno oštećena. A sadilo se opet ekološki prihvatljivom metodom. 

- To egzotično drvo na kojem su sadnice montirane, s vremenom se razgradi u moru, istruli, otpadne, tako da ostane posidonija, livade posidonije, čiste, zdrave, govori Vladislav Mihelčić, stručni voditelj, NP Kornati.

S jedne takve, zdrave, i ovaj su put uzeti "čuperci" za presađivanje. 

- Upravo se nalazimo na otoku Borovniku. Tu se nalazi gusta i zdrava livada posidonije, pokazuje Agata Kovačev, biologinja, NP Kornati, voditeljica projekta SASPAS.

Prođe se livada donor uzduž i poprijeko jednom godišnje. Viđenim je struka zadovoljna. ALI - opasku imaju!

A povlačenje sidra i struganje lanca po dnu uzrokuje golemu štetu. Za biologe je to - noćna mora. 

- Preporuka je nemojte se sidriti u posidoniju zato što sidro kad padne u nju izore je i počupa ono što je dugi niz godina trebalo da naraste, naglašava Fedra Dokoza, stručna suradnica u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce", Split.

Zato se u Parku, u sklopu projekta, već postavlja i novi sidreni sustav. Ističu, bez znatnijeg oštećenja morskog dna. 

- Upucano sidro ide u morsko dno. Imate malu kopču koja viri iz dna i to je to. Ostatak sustava ide prema gore, pluta i ništa ne pada na dno, govori Šime Ježina, ravnatelj, NP Kornati.

Štiti se tako ova morska cvjetnica - itekako važna za očuvanje cijelog modrog ekosustava.  

- Znamo da je područje najveće bioraznolikosti u Mediteranu gdje žive, rastu i razmnožavaju se mnogi organizmi. Procijenjeno je da 1 metar kvadratni proizvodi 14 litara kisika dnevno, naglašava Kovačev.

A Kornati su pioniri u Hrvatskoj. Presađivali su ondje morsku travu prvi u našem podmorju. Prije dvije godine. I primila se!   

- Uspješnost presađivanja je za sad 50% što je prilično dobar rezultat, govori Mihelčić.

Obnoviti livade posidonije: cilj je čuvarima morskog prostranstva. U planu im je stoga u Parku ČAK zabraniti sidrenje "na divlje". 

No tek nakon što se u sve uvale postavi sustav za privez brodova - po mjeri prirode. 



Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!