Šest godina od zagrebačkog potresa: Lukrecija, spašeni palčić, slavi rođendan

Prošlo je točno šest godina od nedjeljnog jutra koje je promijenilo Zagreb. U šest sati i 24 minute, dok je grad utonuo u tišinu prvog lockdowna uzrokovanog pandemijom koronavirusa, tlo se snažno zatreslo. Pola sata kasnije uslijedilo je još jedno podrhtavanje.

Lukrecija danas slavi šesti rođendan. Jedna je od 26 palčića koje su spašavali iz Klinike za ženske bolesti i porode u Petrovoj. 

O potresima, srećom, zna samo osnovno.

Rođena u dramatičnim trenucima zagrebačkog potresa

- Da se cijela zemlja trese, kaže Lukrecija.

Lukrecijina majka Antonija tog je jutra zajedno s medicinskim sestrama, liječnicima i Bad Blue Boysima davala sve od sebe da ona i druga djeca ostanu živa.

- Pitala sam sve doktore gdje je ona i svi su mi rekli da ne znaju ništa i onda sam vidjela da izlaze iz bolnice s tim malim ušuškanima "štrucama" i prvo što mi je palo na pamet bilo je- kako će oni izdržati vani, prisjeća se Antonija Bračić.

Nažalost, 15-godišnja Anamarija Carević izgubila je život zbog urušavanja zida i dimnjaka u središtu grada. 

Više od 20.000 Zagrepčana napustilo je tada svoje domove, a samo vatrogasci obavili su više od 5 tisuća hitnih intervencija. 

Oštećeno je oko 25.000 zgrada, više od šest tisuća dobilo je crvenu ili žutu naljepnicu. 

Od kaosa i straha do obnove i novih početaka

Izazov je to bio i za struku, građevinsku inspekciju i inženjere.

- Mi inženjeri prvi nismo bili upoznati sa svim mogućim situacijama, mali broj je bio upoznat s rekonstrukcijama i obnovama. Taj prijenos znanja i edukacije, prilagodba na terenu, tu se odradilo prvih godinu i pol ogroman posao,a onda se kasnije to zakotrljalo, kaže Josip Atalić građevinski fakultet u Zagrebu, voditelj centra za potresno inženjerstvo.

Šteta je procijenjena na 11,6 milijardi eura. Nakon početnog lutanja, mijenjanjem i donošenjem zakona - počelo se sporije, ali u pravom smjeru.

- Mi smo se našim pristupom u obnovi nakon zagrebačkog potresa vodili mišlju da ne vraćamo te zgrade u stanje u kojem su bili u trenutku potresa, već da se odlučimo na suvremeni koncept protupotresne konstrukcijske obnove, koji je skuplji, sporiji, ali je dugoročno isplativiji, govori Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Uz obnovljene kuće u Markuševcu, gdje je bio epicentar, u svoju se uselio Branko Počuć. 

Jedna je to od 57 koje je do sada izgradilo ministarstvo. I za Branka je, kaže nam, danas rođendan.

- Ponovo sam se rodio. Počet ću novi život, ovo je savršeno napravljeno sve, kaže Branko Počuć.

Grad Zagreb putem Fonda solidarnosti i uz vlastita sredstva završio je obnovu 194 javna objekta, od njih 207. 

O 140 zgrada kulturne baštine u samom središtu grada brigu je preuzelo resorno ministarstvo. 

Posao koji se tu obavlja hvale i stručnjaci izvan granica.

- Ono na što sam posebno ponosna da su sve te zgrade sačuvale sva svoja obilježja povijesna, kulturna i spomenička. Prezentirani će biti prikazani i neki elementi koji su bili izgubljeni, a istovremeno su protupotresno ojačana, zgrade su energetski učinkovite i to je veliko postignuće s kojim izlazimo iz ovog generacijskog pothvata obnove, kaže Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.

Šest godina nakon razornog potresa većina ustanova i javnih građevina cjelovito je obnovljena. 

U zagrebačku katedralu na Badnjak su se vratili vjernici, no obnova na koju se do sada potrošilo oko 50 milijuna eura još će trajati - jer riječ je o najzahtjevnijem objektu za obnovu.

- Upravo tom odlukom da će se one konstruktivno sagledati, proanalizirati i potom ojačati, a potom će se pristupiti restauratorskom konzervatorskim zahvatima, smatram da je bila moćna odluka, kazao je mons. Zlatko Koren, rektor Zagrebačke katedrale.

Zagrepčani bi se 2030. napokon trebali pozdraviti sa skelama, no posla još ima na privatnim zgradama te blokovskom uređenju koje još nije zaživjelo.