Vranjic, mala Venecija koja spava na luci stare Salone

Vranjic, jedno je to od najljepših mjesta na Jadranu, s ne baš tako lijepim pogledom jer industrija oko njega - učinila je svoje. 

Vranjic je puno puta u povijesti doživljavao i loših i dobrih trenutaka. O tome govori i spomenik posvećen legendi prema kojoj je Anđeo Rafael sišao na zemlju nakon što su pali anđeli pokušali uništiti čovječanstvo; dao im je ribicu Perin repić i time im pomogao u obnovi.

- Vranjic je mnogima poznat po tome što se i u njemu snimala kultna serija Naše malo misto. Najpoznatiji je zapravo po don Frani Buliću, ocu hrvatske arheologije koji je rođen ovdje. O bogatoj arheološkoj povijesti Vranjica svjedoče i fragmenti sačuvani u nekim kućama, a najznačajniji je po tome što je don Frane Bulić obavio upravo ovdje prvo u povijesti podvodno arheološko istraživanje, rekao je novinar Dominik Strize.

- Sredinom 19. stoljeća iz Zagreba je došao povjerenik Zagrebačkog Narodnog muzeja. On je proputovao dio Dalmacije i imao je bilježnici gdje je bilježio što je gdje vidio. Tako je u moru vidio sarkofage i to je ucrtao u svoju bilježnicu. Kasnije je krajem 19. stoljeća angažirao ronioce iz Trsta da dođu ovdje i da istraže koji su bili uzidani i reupotrebljeni za molove i to se smatraju početci podvodne arheologije istočnog Jadrana, rekao je Nino Švonja, arheolog i povjesničar.

Naseljen od prapovijesti, iznad same salonitanske luke

Malo dalje nalazi se pod morem i salonitanska luka kojoj je poluotok na kojemu je danas Vranjic također služio svrsi.

- Vranjic je naseljen od prapovijesti, od kasnog brončanog doba. To možemo zahvaliti samo činjenici da se nalazimo na jednom predivnom mjestu, okružen morem bogatim ribom, školjkama, rakovima, plodna zemlja, bio je bogat izvorima pitke vode - to su sve uvjeti da se ljudi mogu naseliti i živjeti ovdje. Kasnije imamo nalaze željeznog doba te iz rimskog razdoblja. Vranjic je dio antičke Salone, a Salona je glavni grad provincije Dalmacije, nastavlja Švonja.

- Sve je to don Frane Bulić otkrio, istražio, prezentirao i zadužio nas. No Vranjic zbog toga nije izbjegao zlu sudbu. Nekadašnje ladanjsko odredište bogatih Salonitanaca, potom od Splićana rado posjećivano izletište nazvano mala Venecija, s gradnjom industrijskih postrojenja oko njega, čak s planom da se mještani isele kako bi se i tu gradili navozi za brodove, postalo je, kako sami kažu Hirošima. Na sreću, iako su industrijska postrojenja još oko Vranjica, ali manje je onečišćenja, nema više ni kancerogenog azbesta, more se očistilo zahvaljujući novom kanalizacijskom i odvodnom sustavu, mjesto je dobilo novu šansu, govori Strize.

- I danas u Vranjicu žive znameniti ljudi koji brinu o njemu, jer to je mjesto koje hoće živjeti, govori Strize.

'Loviti se ne isplati, jer ribe gotovo da ni nema'

S ljubavlju prema svojemu mjestu živi i Ivna Grgić, svestrana umjetnica.

- More je u meni. Moje slike nastaju iz srca, iz duše, iz ljubavi prema moru. Moj suprug i ja zimi obilazimo otoke i moj sin je rekao jednom da donosimo smeće. Biramo naplavine od kojih s koloritom boja i maštom izrađujem slike kojih ima diljem svijeta, kaže Ivna Grgić.

Nije to sve, jer u ruci drži nešto što je srcu posebno drago.

- To je edukativno-ekološka slikovnica koja prikazuje floru i faunu mora. Većinom su to zaštićene vrste i na kraju priče se pojavljuje čovjek koji zagađuje okolinu. Glavni lik slikovnice 'Bal u kraljevstvu plavom' je Val Jadranko koji sve smeće vraća na obalu čovjeku, a od tog smeća i svih tih naplavina ja radim slike, dodaje Grgić.

U Vranjicu, od nekada brojnih, danas tek nekoliko ribara. 85-godišnjega barba Luku ispraćamo na kratku plovidbu do otočića Barbarinac do kojega nam pogled zaklanja splitski škver. Ide po vršu koju je jučer bacio. A s gospođom Ivnom nastavljamo razgovor o njezinoj drugoj strasti - ekologiji. Kada je Vranjicu ponovno zaprijetila ekološka katastrofa, digla se zajedno s gotovo svim mještanima koji su se okupili u Građansku inicijativu Mjesto koje hoće živjeti.

Ljubav će pobijediti novac

- Stvarno je Vranjic vezan duboko i iskonski uz more. Oni koji su htjeli pokvariti tu idilu, tu romantiku, nisu uspjeli u tom naumu do kraja i mislim da će ljubav pobijediti novac, nastavlja Grgić.

I uspjeli su obraniti Vranjic i naše more. Barba Luka još uvijek ima gdje loviti i uloviti koji komad ribe ili drugog stanovnika morskih dubina.

- Uhvatio sam četiri sipe, baš sam je počeo čistiti za sutra za rižoto.  Dok smo na nogama i radimo, sve je dobro. 85. godina je tu, pomalo i to mi je zabava i život, priča Luka Milišić. Zadovoljan je i ulovom i životom. Premda se i on žali kako ribe ima sve manje.

Slikoviti Vranjic s njegovom bogatom poviješću i tradicijom ovi dragi ljudi svakako će sačuvati.