Deset mjeseci nakon potresa stanovnici središta Zagreba i dalje muče svoju muku, u iščekivanju sustavne obnove, koja kasni. Oni najbolje znaju kako brzo padnu u zaborav velika obećanja. Opterećeni papirologijom, njezinim troškovima, čekanjem najavljenih informatičkih rješenja, imaju još mnogo pitanja. Postavili su ih i pred kamerom ekipe HTV-ove emisije Puls.
- Masa ljudi je otišla iz grada, ljudi koji inače ne žive u centru ne dolaze u centar grada, izbjegavaju ga, boje se biti u njemu, kaže poduzetnik Igor Premužić. U njegovoj zgradi nema trećine stanara, ne osjećaju se ugodno.
- To sve skupa dovodi do toga da ne znamo kada će Zagreb biti grad koji je bio prije potresa, kaže Premužić.
Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, objašnjava kako je zakonom predviđeno da samo zgrade sa žutom i crvenom oznakom ulaze u sustav obnove, a ostale ne jer se smatra da su manje oštećene i da vlasnici sami mogu popraviti što treba.
- Ali ako se dogodilo da stvarno ima znatnih oštećenja, uvijek je moguća prekategorizacija, dodaje.
Uhlir poručuje - nije istina da je potreban pretjerani broj dokumenata i da tražimo nešto nemoguće.
Zagrepčanka Silvija Negro Rogić se ne slaže.
- To je toliko dokumenata da ja koja sam obrazovana i deset mjeseci sam u ovome uopće ne znam otkud bih krenula ispunjavati. Mislim da je to za prosječnog čovjeka nemoguće, poručuje.