16:45 / 29.08.2021.

Autor: Ivica Grudiček/V.K./Plodovi zemlje/IMS/HRT

Raj za dabrove u Zagorju

Dabrovi u Zagorju

Dabrovi u Zagorju

Foto: Dubravka Petric / PIXSELL

Ponovno problemi s dabrovima u Zagorju. Nakon što su proljetos ugrozili cestu i prugu kod Podruta, dabrovi golemu štetu rade poljoprivrednicima Selnice i Lovrečana. Uništavaju im svu ljetinu, nastamba u rijeci Krapini je sve više, a izlov je zabranjen jer su dabrovi strogo zaštićene životinje. Stručnjaci su potvrdili da su se dabrovi doista namnožili jer u kontinentalnoj Hrvatskoj, uz rijeke, imaju sve što im je potrebno za lijep, dug i sretan život.

Iako se polja obitelji Hoić nalaze tik uz brzu cestu Zlatar - Zabok - dolazak do njih je prava avantura. Penjemo se na prikolicu i stari IMT nas preko pontonskog mosta odvozi u zagorsku divljinu. "Drencamo" se uz rijeku Krapinu gdje nam Darko Hoić pokazuje dabrove nastambe.

- Tu se nalazi stanište dabrova. Navukli su svašta što su porušili. Kad malo kiša padne začepi vodu i diže se u zrak, pokazuje Darko Hoić iz Selnice.

I tako je na svakih dvjestotinjak metara.  

A koliko su dabrovi inteligentne životinje možda najbolje pokazuje ovo - od kukuruzovine su si napravili put kojim izvlače klipove do svojih nastambi.

Tako su brojnim poljoprivrednicima uništili kukuruz, ječam. Neki razmišljaju da od poljoprivrede dignu ruke jer em se ne isplati, em - šteta je velika.

- Njive su dosta udaljene, veliki su troškovi, a napravi se šteta. Jeste li vidjeli kada ste se vozili kako je sve zapušteno. Ako nećemo i mi raditi, sve će „otići k vragu”, rekao je Stjepan Jakopović iz Selnice.

Trideset osmogodišnji Josip je među mlađim poljoprivrednicima. No, već se osjeća naivno jer kaže dok su vršnjaci na moru - on se ovdje muči.

- Ma ja sam uložio u mehanizaciju, radim to, ali valjda ćemo nekako preživjeti, govori Josip Čehko iz Selnice.

Povećan broj dabrova

Slično od Baranje do Klagenfurta - broj dabrova je eksplodirao jer nemaju prirodnog neprijatelja a uvjeti za život su im idealni.

- Dabrovi su nas iznenadili dinamikom populacije. Ono što se u ostalim zemljama događa za 30 godina, kod nas je maksimum postignut za 15, istaknuo je Marijan Grubišić, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu.

Obratili su se poljoprivrednici brojnim institucijama, traže premještanje dabrova, regulaciju rijeke i gradnju sigurnijeg mosta. Ali odgovora - nema.

Slušajući svakodnevicu ovih ljudi shvaćamo zašto mnogi od poljoprivrede dignu ruke - jer dabrovi i ovaj stari pontonski most su samo vrh ledene sante problema. Usitnjene parcele i neriješeni vlasnički odnosi su prava rak rana - zagorske poljoprivrede. Ali to je neka druga tema.  

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!