Zagrebačka dvorišta, ulazi i stubišta vape za obnovom

Centar Zagreba obiluje divnim zgradama, a njihova unutrašnjost, iako često skrivena od oka javnosti, intrigira svojom ljepotom. Ipak većina dvorišta, ulaza i stubišta u Donjem gradu trebala bi u obnovu kako bi vratila prepoznatljiv sjaj. Anamarija Krvarić s dvjema je dizajnericama zavirila u dvorišta. 

Pokraj njih prolazimo svakodnevno, a da se ni ne zapitamo što se krije s druge strane. A kriju se velika dvorišta koja su u većini slučajeva zapuštena. Što je prava šteta jer bi stanari mogli uživati u prirodi i miru tik do stana.

- Pa ovo je jedno od uređenijih dvorišta. Nažalost nemamo baš puno primjera lijepo uređenih dvorišta. Tako da obično je situacija da oni stanari koji žive u razizemlju ili u suterenu ili u nekakvom prizemlju su ti koji su u najdirektnijem kontaktu s dvorištima pa oni zapravo preuzimaju brigu o tom dvorištu, rekla je dizajnerica Ksenija Jurinec. 

Briga o biljkama može biti zahtjevna, no kada u tome uživate - ništa nije teško.

- Mi tu godinama živimo i od moje bake još mama je sadila ove ruže i baka je bila tu. Imali smo susjeda jednog franjevačkog svećenika koji je posadio ustvari cijeli ovaj vrt, prisjetila se jedna od stanarki Iva Dežmar. 

Rekla mi je susjeda da se preselim u botanički vrt kad mi je toliko stalo do vrta zašto tamo ne odem živjeti.

A na motivaciju stanara za uređenje zelene oaze mogao bi utjecati Grad Zagreb kada bi, primjerice, raspisao natječaj u kojemu bi se biralo najljepše uređeno donjogradsko dvorište.

- Koje potiče ljude zapravo da u donjogradskim dvorištima imaju priliku za formiranje prekrasnih vrtova, parkova koji će podići kvalitetu života, rekla je Jurinec. 

A ovo zavirivanje u dvorišta dogodilo se spontano prilikom provedbe istraživanja donjogradskih stubišta i "haustora".

- Nakon zagrebačkog potresa puno je haustora bilo otvoreno kao da je to bio neki poziv da se uđe unutra i da se pogleda što se tu još krije, kako se tu može i neka ljepota vidjeti osim uništenih zidova, kazala je dizajnerica Miranda Herceg. 

Tako da smo mi otkrile puno dragocjenih detalja, puno lijepih zidnih i podnih oplata, prekrasnih rukohvata, ograda, rasvjetnih tijela.

Mnoga stubišta su, kao i dvorišta zapuštena, što ne mora nužno biti loše.

- To može biti i jedna prednost jer su zbog toga i sačuvane originalne neke pločice koje su možda drugdje već i zamijenjene zato što se pristupilo nekoj obnovi koja nije zadržala izvorne materijale, rekla je Herceg. 

A obnovom i zadržavanjem izvornih materijala, stubišta bi mogla postati prepoznatljiv znak Zagreba i vrijedna kulturna baština.