09:58 / 10.06.2021.

Autor: Hina/V.M.

Slavlje kratke priče na otočni način

Hvar

Hvar

Foto: Petar Glebov / PIXSELL

Dvadeseti Festival europske kratke priče u srijedu je svoj otočni program održao u Hvaru. Publika je uživala u spoju mediteranskih, međimurskih i zagrebačkih priča koje su čitali Senko Karuza, Marinko Koščec, Kristian Novak, Olja Savičević Ivančević, Zorka Bibić i Lara Stojanović.

U ugodnom ambijentu kina Veneranda na otvorenome okupljenima je uzbudljivu kratkopričašku večer poželio umjetnički ravnatelj FEKP-a Roman Simić


- U obljetničkoj, 20. godini festival se, osim u Zagrebu, održava na otocima, rekao je Simić, pa je autore 7. i 8. lipnja odveo na Vis, u Komižu i Malu Travnu, a u srijedu i četvrtak, 9. i 10. lipnja, pisci čitaju na Hvaru, u gradu Hvaru i Starome Gradu.


Tema su festivala "Otoci", a prvoga dana hvarskoga programa FEKP je ugostio "meštra od nitroglicerina" Senka Karuzu, "razorno ciničnog" Marinka Koščeca, "rock-zvijezdu među piscima" Kristiana Novaka, nagrađivanu splitsku književnicu Olju Savičević Ivančević te dvije lokalne autorice, Zorku Bibić i Laru Stojanović.


Voditeljica Odsjeka za kulturu Grada Hvara Katja Vučetić rekla je kako joj je iznimna čast, sreća i zadovoljstvo ugostiti šaroliko, veselo i nasmijano društvo autora, koji svojim pričama u ovo vrijeme razdijeljenosti povezuju otoke i ljude.


Festival europske kratke priče naglasak stavlja na priču i druženja čitatelja i autora pa su tako čitanja i razgovori s piscima uvijek koncipirani kao mješavina anegdota, crtica iz života i komadića biografije, a svaki autor čita svoje priče po vlastitom izboru.


Večer je otvorila Olja Savičević Ivančević, autorica nagrađivanih romana "Adio kauboju" i "Pjevač u noći", jedne knjige priča, nekoliko zbirki pjesama te dviju slikovnica. Savičević Ivančević otkrila je da njezine knjige nastaju iz potrebe za pričom te da u njima uvijek kombinira prozu i poeziju.


- U zadnje vrijeme dosta se govori da priče liječe, ali nekad se dok pišemo osjećamo više bolesno jer nije jednostavno ponirati u svoje neke unutarnje procijepe u potrazi za pričom, rekla je. S druge strane, piscima mnogo znače priče drugih ljudi, što osobito vrijedi u ovome vremenu pojačane potrebe za komunikacijom i povezivanjem s drugima.


Čitala je jednu svoju pjesmu te priču "Jabuke" iz rukopisa novog romana radnog naslova "Ljeta s Marijom" u kojemu se sve događa ljeti, ali su ta ljeta razvučena kroz više stotina godina, a riječ je o pet Marija, od kojih je jedna slična njezinoj majci.


Nagrađivani pisac Marinko Koščec, dobitnik nagrade Meša Selimović te V.B.Z.-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman, esejist, prevoditelj, urednik i sveučilišni profesor, čitao je distopijsku kratku priču "Zemlja ljepote, istine i dobra", u kojoj piše o Hrvatskoj u 2117. godini.


Koščecu je upravo objavljen osmi roman "Sami", u kojemu protagonistica protiv svoje volje postaje ekološka novinarka. 


- Uz mnoge motive koji se pojavljuju takoreći protiv moje volje, meni se sve više vraća odnos prema prirodi, okruženju, konkretnom kontaktu s materijalnim svijetom. Tako i u ovom romanu ima puno konkretne ekologije, objasnio je Koščec.


Prvi puta FEKP je ugostio Kristiana Novaka, dvostrukog dobitnika nagrade t-portala za roman godine te nagrada "Ksaver Šandor Gjalski" i "Fran Galović", čiji su romani "Črna mati zemla" (2013.) i "Ciganin, ali najljepši" (2016.) prodani u više tisuća primjeraka.


Novak, koji je na Hvaru gotovo "domaći" jer tu godinama ljetuje, rekao je da piše teško i sporo. Doista mu treba da sjedne i četiri godine svaki dan posvećeno samo piše, što mu u posljednje vrijeme nije lako, budući da je otac troje djece predškolske dobi, dodao je.


Ipak, kako je rekao, ovisan je o procesu pisanja, "koliko god on bio tegoban", jer iako je "80 posto toga čisti užas, znam da me čeka onih 20 posto koje je čisti užitak". Okupljenoj publici Novak je čitao isječak iz romana "Ciganin, ali najljepši".


Hvaranke Zorka Bibić i Lara Stojanović od zaborava spašavaju nikada ispričane ili zaboravljene priče otočana, udahnjujući im novi život.


Zorka Bibić knjižničarka je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Hvar te urednica jedinog hvarskog gradskog lista Kruvenica. Objavila je dvije knjige, "Blues za dobri otok" (2018.) i "Gladi naše zaštitnik" (2021.). Čitala je dio iz većeg kolaža priča koji se zove "Gladne pučine", a, kako je rekla, "govori o malim čudima malih ljudi".

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!