Slavonci se prisjetili tradicionalnih korizmenih jela

U slavonskoj se tradicijskoj kuhinji već naraštajima čuvaju recepti za brojna korizmena jela. Flutne, prova, taške, lokšice i rezanci s makom samo su dio onoga što se našlo na stolovima valpovačke Gradske knjižnice u kojoj je prikazano kako se nekada objedovalo u skladu s korizmenim običajima.

Na slavonskome selu u vrijeme Korizme nije bilo težih poslova na zemlji, pa je i hrana bila lakša. 

- Izbacuje se mast, ne prave se jela sa zaprškama,... Jednostavna i skromna jela. Od krumpira, tijesta, kupusa, graha, objasnila je organizatorica ove manifestacije Nada Birovljević. 

Jer ljudi su imali manje, pa je bilo prikladno mesne namirnice čuvati za ostatak godine. Tako je u selima Valpovštine od 18. stoljeća, kada u ove krajeve doseljavaju njemačke obitelji. 

- I onda smo od njih preuzeli neke prehrambene navike, preuzeli smo i poljoprivredu jer oni su bili napredniji od Šokaca, rekla je Birovljević. 

Kulinarsko se znanje prenosilo čuvanjem i razmjenom starih recepata, ali i predajom unutar obitelji.

- Ja sam se udala u Nard, a moja svekrva, oni su bili staromodni baš i kod nje korizmeno jelo to bilo svaki tjedan. Lokšice s makom i s orasima. To je bilo većinom petkom, prisjetila se Zrinka Žužić. 

- Volim jesti i volim istraživati. Ovo me naučila jedna moja stara komšinica praviti te perece, štapiće. Netko kaže slanci, kazala je Spomenka Birovljević iz Valpova. 

Za izradu tački s pekmezom, kažu nam iskusne kuharice, potrebna su dobra tri sata. 

- To su jela koja zaista zahtijevaju veliki trud i muku. To ne nastaje baš samo tako, iz vrećice, pa gotovo, nego baš treba malo više fizičkog rada da bi ovo nastalo, rekla je Jadranka Ivić iz Valpova. 

Mnogi su ovakva korizmena jela posljednji put kušali u djetinjstvu, a da bi ih se sačuvalo od zaborava, zainteresiranim su građanima podijeljeni recepti i pokoji tajni savjet.