17:38 / 24.01.2021.

Autor: Višnja Ružojčić/Davor Kustor/Plodovi zemlje/HRT

Sovski Dol, biser zapuštene Slavonije

Obitelj iz Sovskog dola

Obitelj iz Sovskog dola

Foto: HTV / HRT

U Sovskom Dolu vrijeme kao da je stalo. Kuće su napuštene, a zemlja zakorovljena. Osamdesetak stanovnika još odolijeva izazovima odlaska. Kažu, do Slavonskoga Broda nemaju ni 20, a do Požege ni 40 kilometara. Ali vladin projekt Slavonija, Baranja i Srijem za njih je nedostižan, udaljen svjetlosnim godinama. No, ne odustaju. 

Obitelj Bošnjaković se bavi ovčarstvom, pomlađuju obitelj i kroz program ruralnoga razvoja traže priliku razviti ne samo svoje gospodarstvo, nego i svoj kraj. Mladi Mateo i godinu počinje optimistično. Ulazi u poduzetničke vode i želi voditi OPG. Zapravo nastavlja obiteljsku tradiciju. Više od dva desetljeća ovdje podno Dilj gore gdje se slavonska ravnica uspinje i spušta - bave se ovčarstvom.

U stadu trenutačno imaju tristotinjak grla. Prodaja janjadi dobro ide čak i u pandemijsko vrijeme, kaže Mateo Bošnjaković. Dok obitelj radi, osmijesi im ne silaze s lica. Gorčina je u srcu jer se ovdje usred Slavonije osjećaju posve zaboravljenima. 


- Pitajte po svim selima u ovom dijelu Slavonije. Oni nas svrstavaju uz bok poljoprivrednicima iz Križevaca ili Baranje. To je nemoguće uspoređivati. Mi imamo jednake poticaje, a parcele su ovdje usitnjene. Koliko bi ih morali nakupiti da bi imali zemlje kao netko iz Baranje koji ima toliku okućnicu, žali se Petar Bošnjaković


Pokrenuti ostavinske postupke, okrupniti parcele


U selu ima puno zakorovljene zemlje i koja se ne obrađuje. Trenutni vlasnici ili su mrtvi, ili ne daju da se njihova zemlja radi. Đuri Japariću Sovski Dol rodni je kraj. Već godinama upozorava da propada demografski i u svakom drugom pogledu. Smatra kako se najprije treba zaustaviti usitnjavanje zemlje i povećanje broja vlasnika - zakonom o nasljeđivanju moraju se pokrenuti ostavinski postupci.

Bošnjakovići obrađuju 20 hektara. Ali Mateo se planira širiti. Budućnost vidi i u govedarstvu. Plan mu je prijaviti se na natječaj za mlade poljoprivrednike. Dobio bi 50 tisuća eura čime bi potpuno pokrio ulaganje. Prije toga, kad osnuje OPG mora plaćati mirovnisko i zdravstveno, a trebat će mu i novi hektari. "Je li itko pita mladu osobu od 23 godine odakle mu sredstva za plaćanje mirovinskog i zdravstvenog?", pita Petar. 

A  trebat će mu i dodatni hektari.


Selo se pomlađuje, a mladi trebaju potporu 


- Ponižavaju nas davanjem zemlje u zakup privremeno, na jednu godinu, na dvije, na pet. Ne mogu vam mlade obitelji planirati prihod na tako. Jedino ispravno rješenje je da se OPG-ima proda zemlja s rokom isplate do 20 godina ovisno o iznosu, smatra Đuro Japarić


I mlada obitelj Poljaković ostala bi na selu. Mario radi u Slavonskom Brodu u metalskoj industriji. Kod kuće u Sovskom Dolu imaju nešto svinja i ovaca. Od plaće, kaže - ne može se živjeti. Njihova Sofija najmlađa je stanovnica Sovskog Dola, a jednogodišnja Antonija uskoro će dobiti bracu ili seku. Selo se pomlađuje, a mladi trebaju potporu. 


Dijana Bošnjaković agroturistička tehničarka, a njezina sestra ima i dplomu agro ekonomike. Dijana cijelu traži posao, javlja se na oglase. Međutim, kaže - u Slavoniji ih nitko ne treba. Da ih projekt Slavonija, Baranja i Srijem potiče da ostanu u ravnici - još nisu osjetili. Ali nisu se prestali nadati.


Jer kad se pogledom razgrnu ruševine jasno se vidi potencijal Slavonije. Ponosne i bogate kakva je nekoć bila.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!