Perica: Migracija će biti više, moramo izbjeći stvaranje paralelnih društava

Trenutna situacija s migrantima je samo početak, migracija će biti još više u budućnosti i na to se treba pripremiti, tvrdi ravnatelj isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Stanko Perica. Kako se na takvu promjenu pripremiti te koliko je važno raditi na integraciji migranata i izbjeglica objasnio je u emisiji "Nedjeljom u dva".

Pater Perica je otkrio kako se snalazi u ulozi svećenika te što ga je motiviralo da se odluči za taj poziv.

- Možda je prvih godina osjećaj bio poseban, ali nakon nekog vremena se navikneš. To ti daje jednu posebnu odgovornost i autoritet koji moraš zaraditi s onime što radiš, rekao je.

- Nisam imao želju (postati svećenik) do dvadesetih godina. Onda sam počeo promištljati iz daljeine o tome. Prije toga u djetinjstvu mi je to bilo nepojmljivo. U užoj obitelji nije bilo svećenika niti je to bilo nešto gdje sam smatrao da bih se mogao ostvariti, kazao je.

Ustvrdio je kako ga je koncept propovijedanja uvijek fascinirao, ali i da mu se svećeništvo činilo zastarjelim. Vremenom se je, kako kaže - situacija promijenila.

- Propovijedanje me je uvijek fasciniralo, kao stari grčki filozofi. Svećeništvo mi je bilo zastarjelo. Činilo mi se kao nešto što pripada starima vremenima. Nešto kao stara obrtnička zanimanja koja odumiru, ali kao sam se više za to počeo zanimati - vidio sam da to može biti aktualno, istaknuo je.

- Isusovci su svojim angažmanom potaknuli mnoge ljude da ostvare velike stvari. Činili su velika djela. To me je privuklo, dodao je.

Reakcija obitelji i odricanje

Perica se prisjetio reakcije roditelja kada im je odlučio otkriti kako se želi zarediti.

- Znao sam da će to njih na neki način pogoditi. Mislili su da ću postati odvjetnik koji će dobro zarađivati i imati obitelj. Nisam ih želio razočarati i odgađao sam im reći. Gledali smo jedne večeri Ligu prvaka, na poluvremenu sam ugasio TV i rekao im da im imam nešto za reći. Oni su se malo prepali, rekao je.

- Rekao sam im da sam razmišljao puno o tome i da sam odlučio otići u Rezidenciju i novicijat družbe Isusove u Splitu. To im je bio šok, ali jako lijepa je bila njihova reakcija. Rekli su mi da prihvaćaju to te da, ukoliko se predomsilim - da se uvijek mogu vratiti kući, kazao je.

Dotaknuo se i teme odricanja, tj. koliko takva promjena utječe na pojedinca.

- Ne bih rekao iz ove perspektive (da je to toliko teško). Iz one u prošlosti - iskreno, ja sam možda to malo previše melodramatično shvaćao. Ima u evanđelju - ako se odreknete toga i toga - vraća vam se stostruko. Osjećam da tako i je. Živim život u kojem sam ispunjen, sretan i zadovoljan. Ovo mjesto odgovara mojoj naravi i svjetonazoru, ustvrdio je.

- Jasno da svećenički život ima aspekte odricanja, a u nekim drugima se to nadomješta, dodao je.

Pad povjerenja u Crkvu; Kako vrednovati ulogu žena u Crkvi?

Pater Perica je ustvrdio kako je dugo razmišljao o razlozima pada povjerenja u Crkvu. Osvrnuo se i na vrednovanje uloge žena u Crkvi. Istaknuo je kako se nešto po tom pitanju mora učiniti te da papa Franjo upravo o tome govori.

- Apsolutno sam imao sumnje i dugo razmišljao o tim pitanjima. Moja sredina je prilično sekularna. U mojoj župi - moja mlada misa bila je prva nakon gotovo 100 godina. Nastavio sam promišljati i učinilo mi se da kriza može biti nešto pozitivno. Nešto je trebalo promijeniti i iznova učiniti. Smjer u kojem idemo nije optimalan. Mislim da je za katoličku crkvu riječ o tom trenutku. Crkva je toga svjesna i papa Franjo o tome govori, rekao je.

- Papa Franjo danas govori da Crkva u ovom trenutku povijesti ne uspijeva optimalno vrednovati ulogu žena i traži načine kako bi to trebalo učiniti. U Crkvi je tako, uvijek kažu da razmišljamo u stoljećima. Kardinal Martini rekao je da Crkva zaostaje 200 godina za svijetom, što je s jedne strane strašno za čuti, s druge strane - dobro je znati gdje jesmo, dodao je.

Dogme i autoritet: Dogma je nešto što smo pozvani uvijek produbljivati

Perica tvrdi kako je dugo vremena razmišljao i o autoritetu, ali se kako kaže, pokazalo da "nije toliko problematičan" budući "da se poglavari više boje podložnika" nego podložnici poglavara.

- Autoritet je jedna o stvari o kojima sam dosta razmišljao, a u praksi se pokazalo da nije toliko problematičan, naime, naši poglavari više se boje podložnika, nego mi njih. Danas je teže biti poglavar, nego je biti pod poglavarom, rekao je.

Kada se radi o dogmama - ustvrdio je da "velik broj vjernika ne razumije" smjer u kojem Crkva razmišlja kada se radi o dogmama.

- Tu Crkva danas razmišlja na način koji možda velik broj vjernika ne razumije. Dogma nije nešto što je uzmi ili ostavi. To nije pub kviz. Dogma je nešto što smo pozvani uvijek produbljivati. To je jedno važno mjesto i mora se o njemu dalje razmišljati i produbljivati, kazao je.

- O dogmama treba razmišljati iz aspekta prvenstva dara. Npr. Marija nije zaslužila da bude bez grijeha začeta, ali je dobila to kao dar. U kršćanstvu je prvi dar. Svi koji smo pozvani na život imamo taj dar života, odnosno jednako dostojanstvo.

Isusovačka služba za izbjeglice

Perica je predstavio i organizaciju čiji je ravnatelj. Usvrdio je kako su nastali u sretnim okolnostima budući da je poglavar "znao čitati znakove vremena" nakon drugog vatikansog koncila.

- Na globalnoj razini osnovani smo 1980. godine. Nakon drugog vatikanskog koncila, Isusovci su imali sreće što smo imali poglavara koji je znao čitati znakove vremena. Znao je čitati znakove vremena. Koncil stavlja veliki naglasak na znakove vremena da bi vidjeli ono što je bitno i angažirati se oko toga, rekao je.

Dodao je da organizacija djeluje u 57 zemalja svijeta te da u Hrvatskoj djeluje od 1993. godine kada se pretežito bavila brigom o izbjeglicama iz BiH.

- To je međunarodna organizacija koja postoji u 57 zemalja svijeta. Štiti prava izbjeglica i prisilno raseljenih osoba. Između ostalog, djelujemo i u Hrvatskoj, ovdje smo od Domovinskog rata. Nastojimo se prilagoditi potrebama, zaključio je.

Integracija: Kada se uloži trud - postižu se rezultati

Perica se osvrnuo i na kulturološke razlike koje mogu biti prepreka u integraciji. Istaknuo je i kako se nositi s obrambenim mehanizmom koji nam je svima usađen.

- Riječ je o temi koja je zaista teška. Vidimo da se dobri rezultati postižu onda kada se uloži velik trud. Trenutno u Sarajevu i Beogradu imamo kuće za integraciju. Tamo dolaze maloljetnici i primaju 24 satnu skrb. Uviđamo kako je i te ljude moće integrirati. Upisuju i završavaju fakultete te funkcioniraju kao građani tih država, rekao je.

Pater Perica je ustvrdio kako je porast ksenofobije posljedica loših politika prema izbjeglicama i migrantima. Naglasio je da predrasude nestanu kada ljudi upoznaju izbjeglice jedan na jedan.

- Što je više migranata i izbjeglica i što se s njima lošije postupa - to je više ksenofobije, ali kada ljudi upoznaju jedan na jedan izbjeglice ili imigrante onda se mijenjanju mišljenja. U BiH imamo dosta volontera iz Italije, Njemačke i Nizozemske i kažu mi da kada vide ljude u kampovima - osjećaju se kao da su na drugom kontinentu i onda se mijenja i njihov svjetonazor. Papa Franjo kaže: migranti mogu i nama pomoći, dodao je.

Vojska na granici? 'Ne vidim što bi vojska mogla napraviti, treba nam diplomacija na granici'

Perica je komentirao i poruke koje dolaze iz političkog svijeta. Ustvrdio je kako ne vidi što bi vojska na granici mogla napraviti. Dodao je da se na razini EU trebaju donositi zajedničke odluke.

- Iskreno, ne vidim što bi vojska na granicama mogla napraviti. Treba nam diplomacija na granici, treba se angažirati i donijeti zajendičku politiku. Ljudi koji nam dolaze ne iskaču iz crnih rupa. Trebalo bi u okviru EU pregovarati sa zemljama iz kojih dolaze migranti. Idealno bi bilo da ljudi ne moraju migrirati, rekao je.

Ipak, kaže Perica, zabrinut je kao i neke političke opcije da bi moglo doći do svojevrsnog obrata u brojnosti domicilnog stanovnišva i migranata ukoliko se granice u potpunosti otvore.

- U načelu taj argument potpisujem i ja. Ne mislim da bi Europa i zapadni svijet trebali otvoriti granice i omogućiti svakome tko želi doći da se nastani ondje gdje želi. S druge strane, nisam za to da su ljudi osuđeni na patnju. Između te dvije vrijednosti mislim da mora tražiti ravnoteža, poručio je.

Uloga migranata u dekristijanizaciji Europe

Na pitanje može li naseljavanje migranata dovesti do dekristijanizacije Europe, Perica je odgovorio da su migranti "za kršćanstvo u Europi blagodat" jer "pokazuju gdje jesmo i kako stvari stoje".

- Mislim da su migranti za kršćanstvo u Europi blagodat jer nam pokazuju gdje jesmo i kako stvari stoje. Kršćanstvo koje je čisto formalno ili nacionalno - neće biti blagonaklono spram migranata, ali onda su migranti svojevrsni lakmus papir koji nam pokazuje kakvo je to kršćanstvo, poručio je.

Upozorio je da je trenutna "situacija samo početak", te da se na buduće migracije treba pripremiti.

- Trenutna situacija s migrantima je samo početak, migracija će biti još i više u budućnosti. Populacija svijeta će rasti. Na migracije se treba pripremiti, dodao je.

'Crkva je protiv multikulturalnosti, zastupa interkulturalnost'

Pater Perica ponovio je važnost integracije te ustvrdio da nemamo koordiniranu useljeničku politiku.

- Nažalost, nemamo nekakve koordinirane politike. Ne postoji dokument koji bi govorio o integraciji - ni na lokalnoj razini - ni na državnoj. Iznimka je grad Zadar. Ne mislim da bi nam nekakv dokument tu puno pomogao, rekao je.

- Kada je riječ o pogledu Crkve na migracijsku politiku, Crkva je protiv multikulturalnosti, u smislu da različite nacije žive na zajedničkom području bez kontakta. Crkva je za interkulturalnost. To znači da se ljudi, koji dolaze kod nas, moraju prilagoditi našem načinu života, naglasio je.

Osvrnuo se i na pogreške zapadnih država poput Švedske, Belgije, Danske i Nizozemske gdje integracija nije zaživjela.

- Manjak politike i planiranja uvjetuje kaotičnu situaciju. Mi smo u opasnosti da imamo paralelna društva. To je ono što se događa i događalo se u mnogim zapadnim zemljama. Lako je otvoriti granice, ali nakon toga treba puno raditi na integraciji, ustvrdio je.

- Konačni cilj je učiniti da oni samostalno funkcioniraju. Jednostavno, izgraditi njihov život da budu samostalni. Naš program ide u tom smjeru. Imamo tečaje hrvatskog jezika, kontakte s poslodavcima kako bi se mogli zaposliti, itd., zaključio je.