Šokački božićni kolači iz starih bakinih kuharica

Recepti božićnih kolača koji datiraju unatrag dva stoljeća pravo su nasljeđe brojnih Slavonaca. Pripreme za Božić započinjale su već početkom prosinca, oko svete Barbare, a kolači su se pekli desetak dana prije samog blagdana. 

Posebna pažnja posvećivala se ukrašavanju, a Šokice su, spajajući ekonomičnost s bogatstvom okusa, iz jednog tijesta pripremale nekoliko vrsta kolača.

- Od ovog sniga što ostane mi nećemo to baciti, napravit ćemo puslice, a nekad se doda i orah unutra, objašnjava Anica Dragić iz Udruge 'Šokačka grana'.

Osim snalažljivosti, tu su bile i tajne. Ako nije bilo mlijeka, tijesto se moglo omekšati rakijom. To nije bilo zapisano, ali se znalo, prisjećaju se Ljubica Pilipović i Dubravka Golubić iz iste udruge.

Šeširići, oraščići, bebike, švalerovo oko...

Tradicionalni kolači s nazivima poput šeširića, oraščića, bebika, švalerovog oka i djedovog brka pekli su se u velikim količinama.

- Uobičajeno je bilo pripremiti 8-10 vrsta kolača jer su dolazili čestitari. Sitni kolači bili su najčešći, dok su kremasti rjeđe rađeni zbog vremena i zimskih uvjeta, objašnjava Ljubica Pilipović.

'Sve od oka'

- Prave Šokice nikada nisu koristile precizne mjere, dodaje Anica Dragić uz poruku: "Metneš masti, pa koliko brašna poprimi – sve od oka".

Znanje o pripremi ovih kolača prenosilo se s koljena na koljeno, a danas se više stotina starih šokačkih i esekerskih recepata čuva u Muzeju Slavonije.

Bischoffbrott, današnji panetone

Rukopisni recepti su dragocjeni jer svjedoče o kulinarskoj priči Osijeka, Essega, ističe dr. sc. Marina Vinaj, knjižničarska savjetnica Muzeja Slavonije.

Jedan od recepata navodi "dvadeset deka štaubcukera za omiljeni Bischoffbrott", koji se može usporediti s današnjim panetoneom.

U potrazi za modernim trendovima, često zaboravljamo da se najbolji božićni kolači kriju upravo u bakinim starim kuharicama – pravim riznicama slavonske tradicije i okusa.