14:14 / 30.09.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT/D.D.

Međunarodni dan starijih osoba: U Zagrebu ove godine 400 ljudi slavi 100 i više godina

Međunarodni dan starijih osoba

Međunarodni dan starijih osoba

Foto: Dobro jutro, Hrvatska/Ilustracija / HRT/Shutterstock

Kada govorimo o osobama starije životne dobi, osim siromaštva i rizika od siromaštva, jedan od većih problema je i socijalna isključenost i usamljenost. To je razlog zašto se svih ovih godina različitim programima uključuju naši stariji sugrađani – imaju pristup različitim aktivnostima i zapravo radimo na prevenciji ta dva pojma, objašnjava Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i za HTV-ovu emisiju "Dobro jutro, Hrvatska" govori o starijima u današnjem društvu. 

Na prvi dan listopada, obilježava se Međunarodni dan starijih osoba. Koliko je zapravo važan ovaj dan i koliko su stariji uključeni u naše društvo?

- Nama koji se svakodnevno bavimo osobama starije životne dobi, svaki je dan njihov dan, jer su oni u fokusu naše socijalne politike. No, sve naše aktivnosti tog dana pojačavamo kako bi oči javnosti okrenuli prema potrebama, prema starijim osobama i njihovim mogućnostima, priča Romana Galić, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.


Kaže kako se za obilježavanje ovog dana planiraju dva događaja unutar Gradske uprave – promocija publikacije „Program podrške u lokalnoj zajednici“ Gerontološkog centra Grada Zagreba, te gerontološki tulum u kvartovima.


- Mi smo 18 godina radili gerontološki tulum na različitim trgovima, i na taj način omogućavali pokazivanje svega onoga što starije osobe jesu i koliko mogu, te na taj način propagirali zdravo starenje, priča Galić.


S obzirom da zbog epidemioloških mjera prošle godine nisu bili u mogućnosti taj dan obilježiti na željeni način, Galić kaže kako su se ove godine odlučili na korak više – svih 11 domova će u svojim kvartovima organizirati kvartovsko događanje, te proslaviti na taj simboličan način. U obilježavanje se uključio i Nastavni zavod dr. Andrija Štampar s gerontološkom tribinom na kojoj su stručnjaci govorili o potrebama i tehnologijama koje sve više koriste i osobe starije životne dobi.

Galić kaže kako se osobe starije životne dobi izuzetno vesele tom danu i svim događajima.

- Osjećaju se jako uključenima, što je izuzetno važno. Kada govorimo o osobama starije životne dobi, osim siromaštva i rizika od siromaštva, jedan od većih problema je i socijalna isključenost i usamljenost. To je razlog zašto se svih ovih godina različitim programima uključuju naši stariji sugrađani – imaju pristup različitim aktivnostima i zapravo radimo na prevenciji ta dva pojma, objašnjava.


Kad se govori o osobama starije životne dobi, uglavnom se misli na osobe starije od 65 godina. Prema podacima, trenutno je 705 milijuna ljudi starije životne dobi u svijetu, dok je Hrvatska među deset „najstarijih“ zemalja Europske Unije – prema podacima iz 2019. godine, broji 20,8 posto osoba iznad 65 godina, od čega su pola milijuna žene, a 344 tisuće muškarci.


- Prema popisu birača ove godine, u gradu Zagrebu bit će 400 osoba koje ove godine slave 100 i više godina – od toga 280 žena i 120 muškaraca. To pokazuje koliko se životni vijek produljuje, i koliko je broj osoba starije životne dobi sve veći u pučanstvu, kaže Galić.


Ističe kako je povećani udio starijih osoba u društvu veliki izazov, a najčešći problemi su male mirovine, rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, te nedostupne socijalne usluge. Međutim, mnogo je i prednosti kojima starije osobe mogu pridonijeti društvu – prije svega iskustvom i znanjem.


- I zapošljavanje umirovljenika doprinosi tako da se sve više pojavljuju na tržištu subjekata, koji stvaraju neke nove usluge i dobra koji zapravo olakšavaju život naših starijih sugrađana, što je itekako potrebno, kaže Galić.


Starenje populacije puni utječe i na društvene i ekonomske odnose, kaže Galić. Trenutno smo u dekadi „zdravog starenja“ – desetljeću između 2020. i 2030.


- Najviše ako govorimo o mirovinskom sustavu, sustavu zdravstva ili socijalne skrbi. Posebno kada govorimo u zdravstvu – to je doba kada su povećane zdravstvene usluge, i produljenje životne dobi pred sustav zdravstva i socijale stavlja nove izazove, a da ne kažem mirovinskog, napominje.


- Time se želi potaknuti sve zemlje da se više brinu o starijim osobama, da rade istraživanja, budu prijateljski nastrojeni i da se stvori okružje koje će im olakšati život, podići kvalitetu života, ali i obiteljima osigurati da mogu normalno funkcionirati i radi dok su stariji sugrađani zbrinuti i imaju sve one usluge koje su im svakodnevno potrebne, objašnjava Galić i dodaje kako sugrađani zapravo nisu dovoljno upoznati s potencijalom koji donose starije osobe.


- Mislim da se država puno više treba okrenuti starijim osobama, vezano i za medicinski turizam i za njihove potencijale, više ih iskoristiti i uključiti u svakodnevni život, zaključila je Galić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!