Svih veličina i okusa - istražili smo koje su krafne hit

Vrijeme karnevala teško gdje može proći bez - krafni. Pekli su ih još davno prije na vlastelinskim dvorima, a recept kakvog danas poznajemo prenijet je iz Njemačke i Austrije. Kroz stoljeća se usavršavao, a mijenjalo se i punjenje. Čokolada, pekmez ili nešto treće? Ekipa HTV-a provjerila je što je sada hit. 

Od tradicionalnih punjenih pekmezom, posipanih šećerom do nešto modernijih varijanti. 

- Čokoladna za djecu, a za odrasle pekmez, tradicionalno. I fašnik ne možemo nikako zamisliti bez krafni, rekla je Ljubica.

Ove su godine, čini se, hit orijentalni okusi.

- Moja unučica preferira s pistacijom i ja volim s pistacijom i inače kolače, tako da nam je super, naglasila je Štefica.

Osim po punjenju - krafne iz ove varaždinske slastičarnice ističu se i svojom "XXL" veličinom.

- Kroz godine smo ju dorađivali, poboljšavali i tako dalje, ali ona nit vodilja nam je uvijek bila što više domaćih proizvoda, domaćih sastojaka i to nam je i dan danas ostalo, rekao je Marko Kelemenić, direktor Arbia Kavane Dorka.

U kojoj se sve proizvodi ručno. Pripremiti ove 200 grama teške krafne nije lak zadatak, priznaje jedna od majstorica. 

- To je ustvari sve kako su naše bake radile. Znači, isto ide princip miješanja na starinski način i sporog dizanja i tako se stvara taj prsten, pokazala je Monika Benčić Klopotan, kuharica. 

- Ne postoje tajne, ali treba puno ljubavi, dodaje.

Receptura slična današnjoj stigla je iz germanskih zemalja, a manje je poznato da su ih pripremali i na dvoru Zrinskih.

- Njih su počeli redovnici predlagati i zagovarati na neki način u smislu da se jedu na sam fašnik jer zadnjih par dana fašnik se slavi na utorak prije srijede, odnosno pepelnice i posta, tako da su zapravo zagovarali ideju da se jede kalorijom bogata hrana, kazala je Janja Kovač, viša kustosica Muzeja Međimurja Čakovec. 

Ovi slatki zalogaji donose radost na svaki stol, a posebno u vrijeme maškara.