Sunčana je čipka zaštitni znak sela Sikirevci na istoku Brodsko-posavske županije, a priča o njezinu nastanku prava turistička poslastica! Podrijetlom sa španjolskog otoka Tenerife u Slavoniju je, kaže legenda, stigla s bečkim modnim časopisima. A tko je početkom prošlog stoljeća u Sikirevcima pratio bečku modu više u našoj sljedećoj priči.
Ovaj je filigranski vez očarao slavonske čipkarice.
- Osnuje se jedna ovakva osnova, znači mrežica koja liči na sunčane zrake zato se zove sunčana ili tenerifska čipka, pokazuje Marina Šarčević, čipkarica iz Sikirevaca.
Podrijetlom je iz Španjolske, a legenda kaže da ju je počekom prošlog stoljeća u male Sikirevce donijela mještanka Marija Benaković.
- Bila je bogata i putovala je u Beč te donijela časopis u kojem je opisan način izrade sunčane čipke. Ja sam htjela provjeriti je li ta žena zaista postojala, govori Šarčević.
- Pronašli smo da je gospođa Marija postojala, da je živjela u jednoj velikoj zadruzi, obitelji Rakitić, a poslije toga se udala rekao je vlč. Stjepan Šumanovac, župnik u Sikirevcima.
I pokopana je ovdje na mjesnom groblju. Zapušteni grob općina će sad urediti.
- Treba obnoviti i zaštiti od daljnjeg propadanja. I naravno, da se stavi informativna ploča da se zna tko je ta gospođa bila,naglasio je Josip Nikolić, načelnik općine Sikirevci.
- Jedna vrlo važna i iznimna osoba koja je bila u javnom i kulturnom životu, koja je ostavila blago koje mi sada uživamo. Ovom pričom stvaramo jedno takvo ozračje da se ne zaboravi taj jedan dio u koji trebaju biti uključeni svi mještani, govori vlč. Šumanovac.
Jer sunčani su motiv ovdašnje majstorice veza odavno ugradile u narodno ruho.
- Mišljenje stručnjaka smo dobili da je čipka koja se radi na ovaj način u Sikirevcima i na području Brodskog Posavlja, pamučnim koncem, da je to filigranski rad koji je doveden gotovo do savršenstva, rekla je Šarčević.
Već ima status zaštićenog nematerijalnog dobra. Ali legenda o prvoj čipkarici sigurno može pomoći turističkoj promociji bogate baštine ovog kutka Slavonije.