Sve traženija ekološka ulja orašastih plodova

Ekološki proizvedena ulja sve su traženija na stranom, ali i hrvatskom tržištu. Unatoč trenutačnoj situaciji, tvrtka u Bijelom Brdu koja se bavi preradom ekološki uzgojenih orašastih plodova i sjemenki uljarica hladnim prešanjem svoju je proizvodnju uspjela proširiti ulažući u novu sušaru i silose.

- Dnevno se napuni i do 250 litara ulja na sat. Proizvodimo od suncokreta, uljane repice, lana, konoplje, badema i lješnjaka. Imamo lokalne dobavljače od kojih uzimamo sirovine to su uljana repica i suncokret, nešto malo lana smo uspjeli od lokalnih proizvođaća nabaviti, konoplje također. Lješnjak i badme se uglavnom uvozi iz EU, rekao je Stjepan Komar, tehnolog.

Preradom ekološki uzgojenih orašastih plodova i sjemenki uljarica hladnim prešanjem dobiva se ulje iznimne kvalitete.

- Prednosti hladnog prešanog ulja su te što zadržava nutritivne vrijednosti i minerale i samim tim je vrhunski proizvod i jako rijedak na tržištu, ističe Vladimir Maksimović, voditelj pogon. 

Ekološka proizvodnja diktira visoke standardne te je uz postojeći pogon za preradu u Bijelom Brdu, otvorena i nova sušara i silosi.

- Shvatili smo da nam je sirovina jedan od ključnih segmenata oko koje se moramo brinuti i onda smo odlučili krenuti u izgradnju sušare i silosa, kako bi kontrolirali kvalitetu i imali vlastitu sirovinu, rekao je Miodrag Borojević, suvlasnik tvrtke, Bijelo Brdo.

- Imamo svoje skladište koje će biti kapaciteta do 3200 tona i dnevni prijem sirovine koji će biti 100 tona na dan znači da uvijek budemo spremni, dodaje Nikola Borojević, direktor tvrtke, Bijelo Brdo.

Sušara pruža i dodatnu uslugu sušenja i čišćenja ostalim lokalnim proizvođačima eko proizvodnje.

- Planovi industrijske tranzicije nešto je što smo započeli, zapravo za razdoblje 2021--2027. posebno na području Panonske Hrvatske odnosno cijele Slavonije tako da će tih prilika biti za mnoštvo ovakvih investcija, različitih poduzetnika i u prehrambenoj industriji i u poljoprivredi, ali i u nekim drugim inustrijama, rekla je Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Ukupan iznos investicije je 11 milijuna i 600 tisuća kuna, od čega je polovica sufinancirana europskim novcem.