Tajanstveni život drveća u Splitu

Tajanstveni život drveća, naziv je izložbe koja će se od srijede moći razgledati u Splitu, a priredio ju je Splitski skautski zbor u okviru projekta Scout city grad po mjeri djece.

Autorica fotografija i tekstova je Mirela Varović, a autor grafičkog oblikovanja Igora Drače.

- Projekt Scout city grad po mjeri djece dio je sveobuhvatnog i dugoročnog programa Green Split Blue, kojim se nastoji osvijestiti i educirati djecu i mlade, te informirati opću javnost o važnosti tzv. Zelene tranzicije, kroz različite aktivnosti, mogućnosti, inicijative i ideje, priopćili su iz Splitskog skautskog zbora.

Uz izložbu, otvara se i centar za posjetitelje u Mall of Split, a sve u povodu Međunarodnog dana šuma, 21. ožujka, kojim se od 1971., kada su taj datum proglasili Ujedinjeni narodi, želi istaknuti važnost zelenih pokrova, posebice šuma.

- Zbog presudne važnosti koju šume imaju za naš planet i čovječanstvo, time i za našu državu, tom izložbom nastojimo potaknuti senzibilitet prema tom blagotvornom pokrovu i njegovom očuvanju, poručili su splitski skauti.

Ukupna vrijednost projekta Scout city - grad po mjeri djece - II. generacije je oko 51 tisuća eura. Sufinancirala ga je Europska unija iz Europskog Socijalnog fonda u iznosu većem od 44 tisuće eura i Ured za udruge Vlade RH s više od sedam tisuća eura.

Šume u gorsko planinskim područjima nestaju alarmantnom brzinom

Da je tema očuvanja šuma itekako važna ukazuju podaci da šume u gorsko planinskim područjima nestaju alarmantnom brzinom, ugrožavajući prirodu u nekima od biološki najbogatijih dijelova našeg planeta, na što upozoravaju znanstvenici.

- Od 2000. godine nestalo je više od 7 posto šuma u planinskim područjima, što je površina veća od Teksasa, otkrili su istraživači proučavajući satelitske snimke i podatke, piše BBC.

Šume gorsko planinskih područja prostrani su dijelovi šumskog zemljišta na prirodnim visinama i do 2000 metara. Nalazimo ih u dvjema od triju Zemljinih geografskih širina (tropska zona i umjerena zona). U umjerene zone u ovoj klasifikaciji spadaju šume Pirineja (Europa), Sierra Nevade (Sjeverna Amerika) šume Himalaja (Azija), a u intertropskoj zoni to su šume u Andama (Južna Amerika), šume u planinskim dijelovima Etiopije (Afrika) i one u Novoj Britaniji (Oceanija).

Nestanak najvećeg dijela gorsko planinskih šuma zamijećen je u tropskim područjima, ključnim prirodnim staništima, pri čemu su ugrožene životinjske vrste dovedene u još veću opasnost. Veći dio šuma gorsko planinskog područja nestao je zbog sječe, šumskih požara i zbog krčenja šuma radi prenamjene u poljoprivredna zemljišta.

Studija koju su proveli znanstvenici Sveučilišta Leeds i Južnog sveučilišta znanosti i tehnologije u Kini objavljena je u časopisu One Earth.

- Planinska područja dom su za više od 85 posto ptica, sisavaca i vodozemaca u svijetu, a šumovita planinska područja posebno su važna staništa za floru i za divlje životinje, kažu istraživači.

Nekoć ih je štitila njihova relativna nepristupačnost, no u ovom se stoljeću takve šume sve češće krče. Istraživači su pratili promjene šumskog pokrova u planinskim dijelovima svijeta između 2001. i 2018., usporedivši različite vrste šuma na raznim nadmorskim visinama da bi proučili kako je nestanak šuma utjecao na prirodu.

Planinske šume gubimo puno brže nego ranije, istaknuli su, pri čemu se njihov nestanak u razdoblju između 2010. i 2018. ubrzao za 50 posto u usporedbi s razdobljem između 2001. i 2009. Najveći nestanak šuma zamijećen je u Aziji, Južnoj Americi, Africi, Europi i Australiji. Istraživači smatraju da je za to u području jugoistočne Azije najodgovornije krčenje šuma radi prenamjene u poljoprivredna zemljišta. Pritom su puno bolje prošla takozvana zaštićena šumska područja.

Istaknuli su i da je važno voditi računa o stanovništvu planinskih šumskih područja.

- Sve nove mjere za njihovo očuvanje trebaju pomiriti potrebu za boljom zaštitom šuma te istodobno zajamčiti proces proizvodnje hrane i dobrobiti ljudi koji ondje žive, zaključili su.