Prvi šibenski gurmani: uzgajali su žitarice, pravili sir i vadili koštanu srž

Kakva je bila prehrana u prapovijesti, kako se uzgajala stoka? Suvremenim metodama, u suradnji domaćih i američkih stručnjaka, nalazi s arheoloških lokaliteta sa šibenskog područja otkrivaju tajne života ljudi iz kamenog doba. Kosti i posude svjedoče o ranoj poljoprivrednoj proizvodnji i navikama tadašnjih stanovnika.  

Prije 8 tisuća godina, polja u zaobalju bujala su životom. U naseljima su se uz nepresušne izvore uzgajali pšenica, ječam, grahorice. Ljudska je zajednica ondje opstala čak tisuću godina.

- Tako da je Pokrovnik vrlo važan i nama arheolozima koristan da vidimo u istraživanjima kako se neke stvari u tim naseljima u ranoj poljoprivredi mijenjaju, objašnjava arheolog i muzejski savjetnik u Muzeju grada Šibenika Emil Podrug.

Mijenjaju se i metode. Otisci prošlosti iz nalaza u ranijim arheološkim kampanjama s Pokrovnika i Danila kod Šibenika sada se istražuju u laboratoriju.

U suradnji s američkim stručnjacima - mjeri se, uz ostalo, izotop kisika.

- Znači nalazimo ga u vodi i zato što ga konzumiramo ostaje zapisan u zubima, odnosno caklini, a njegova vrijednost se razlikuje ovisno o tomu pijete li vodu u obalnom području ili planinskom području, dodaje Podrug.

Potvrđeno je, drevni su pastiri selili stada zbog ispaše, a kako svjedoče pronađene kosti, uz njih su bili i vjerni pratitelji.

- Neka od istraživanja koja smo proveli, promatrajući promjene u veličini pasa, upućuju na to da su do srednjeg neolitika ili danilskog razdoblja neki od tih pasa, vjerojatno većina njih, bili selekcionirani da budu čuvari stoke, ističe Sarah McClure sa Sveučilišta Kalifornije u Santa Barbari.

Uzgajale su se pretežito ovce i koze, a manje i goveda te svinje, i to ne samo zbog mesa:

- Znamo da je mljekarstvo bilo važno tijekom danilskog razdoblja, a dokaze o proizvodnji mlijeka, kao i sira, vidimo i u keramičkim ostacima, napominje McClure.

U pitanju su najstariji ostaci sira na svijetu. Čuvao se i u ritonima, posudi - simbolu danilske kulture, prvi put pronađene upravo ovdje. Otkriveno je istraživanjima da je dio prehrane prapovijesti bila i koštana srž.

- Po mjestima i po obliku loma može se ustanoviti da je barem pola kostiju u ekstremitetima, znači dugih životinjskih kostiju, razbijano namjerno, zaključuje Podrug.

Neolitička naselja šibenskoga zaleđa još nisu ispisala svoju posljednju priču jer svaka nova spoznaja nameće nova pitanja. Struka će i dalje tragati za odgovorima.