Hrvatski nastavnici u vrhu po obrazovanju u međunarodnom istraživanju

Rezultati Međunarodnog istraživanja o učenju i poučavanju (TALIS) za 2024. godinu u kojemu su sudjelovale 53 zemlje, predstavljeni u utorak u NCVVO-u, pokazali su nekoliko pozitivnih trendova, a među njima je i podatak da hrvatski učitelji i nastavnici spadaju među najobrazovanije.

Hrvatski učitelji predmetne nastave, njih 94,2 posto, imaju završen četverogodišnji ili petogodišnji studij, što je gotovo dvostruko više od međunarodnog prosjeka (44,4 posto).

U srednjim školama fakultetsku diplomu ima 87,4 nastavnika, s obzirom na to, kako je rekao ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje (NCVVO) Vinko Filipović, nekim profesorima u strukovni školama nije potrebno fakultetsko obrazovanje.

Također, zanimanje učitelja u Hrvatskoj jedno je od najstabilnijih tako da više od 90 posto zaposlenih ima stalni ugovor o radu, što je znatno iznad europskog prosjeka te prosjeka od Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), što je oko 80 posto.

Međunarodno istraživanje o učenju i poučavanju (Teaching and Learning International Survey - TALIS) najveće je međunarodno istraživanje u obrazovanju koje daje priliku učiteljima, nastavnicima i ravnateljima škola iz cijeloga svijeta da podijele svoje stavove i iskustva u radu s ciljem unapređenja kvalitete učenja i poučavanja, a provodi ga Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

U Hrvatskoj je u istraživanju sudjelovalo 6660 učitelja i nastavnika te 439 ravnatelja iz 296 osnovnih i 200 srednjih škola.

Rezultati su bolji od prijašnjeg istraživanja 2018. godine

- Ugodno me iznenadilo da čak 99 posto hrvatskih učitelja voli svoj poziv, a 90 posto izjavilo je da radi iz entuzijazma, rekao je Filipović, dodajući kako su to podaci koji se u javnosti rijetko ističu.

Više od 80 posto učitelja smatra da ih učenici cijene, a velik dio njih ponovno bi, da mogu birati, odabrao isti profesionalni put (oko 70 posto).

Hrvatski učitelji i nastavnici u velikom su broju uključeni u profesionalni razvoj te se ubrajaju među najobrazovanije u Europi, iako ističu potrebu za više praktičnih iskustava i digitalnih kompetencija u svom radu.

Učitelji i nastavnici doživljavaju sve veći stres na poslu

Ipak, sustav se suočava s ozbiljnim izazovima. Manjak kvalificiranog kadra prijavljuje 17,7 posto ravnatelja osnovnih i 19,2 posto ravnatelja srednjih škola, a posebno zabrinjava porast manjka strukovnih nastavnika te nenastavnog osoblja. 

Svaki četvrti učitelj i nastavnik navodi da namjerava napustiti profesiju u sljedećih pet godina, najčešće zbog prelaska na posao izvan obrazovnog sustava.

Prema istraživanju, hrvatski učitelji i nastavnici doživljavaju sve veći stres na poslu, iako školsku atmosferu i sigurnost ocjenjuju povoljnijom nego kolege u mnogim drugim europskim zemljama.

Stres u velikoj mjeri osjeća 13,7 posto učitelja i 9,3 posto nastavnika, što je porast od više od 6 posto u odnosu na 2018. godinu.

Najčešći izvori stresa su odgovornost za uspjeh učenika i previše administrativnih poslova. U odnosu na prosjek EU-a, hrvatski učitelji ipak rjeđe navode stres zbog prevelikog broja nastavnih sati ili zahtjeva stalnog profesionalnog učenja.

U posljednjih šest godina bilježi se porast gotovo svih uzroka stresa od preopterećenosti ispravljanjem i ocjenjivanjem, do povećanog broja dodatnih poslova zbog odsutnosti kolega.

Posebno raste stres povezan s održavanjem discipline, odnosima s roditeljima i prilagodbom nastave učenicima s posebnim potrebama.

Unatoč svemu, 84 posto učitelja i 89 posto nastavnika izjavljuje da su zadovoljni svojim poslom, no samo dvije trećine ponovno bi odabrale isti poziv. Oko 10 posto žali zbog izbora profesije, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najmanjim udjelom učitelja zadovoljnih plaćom i radnim uvjetima.

Što se tiče infrastrukture, Hrvatska stoji bolje od međunarodnog prosjeka, ali škole i dalje ističu nedostatak nastavnih materijala, manjak strukovnih nastavnika i neadekvatan prostor kao glavne izazove.

Govoreći o percepciji učitelja u javnosti, Filipović je istaknuo kako su oni svjesni da ih mediji i političari često prikazuju negativno, unatoč tome što je u posljednjih pet godina došlo do pomaka u poboljšanju njihova materijalnog položaja.

U usporedbi s drugim zemljama, u Hrvatskoj su problemi s razrednom disciplinom rjeđi, a nasilje u školama znatno manje učestalo. Tek oko 4 posto učitelja radi u školama u kojima je nasilje među učenicima izraženo, dok je u nordijskim zemljama taj udio veći od 40 posto.

Filipović je zaključio da Hrvatska u mnogim pokazateljima stoji vrlo dobro u usporedbi s drugim europskim zemljama.

- Često se spominje Finska kao uzor, ali u toj zemlji su, primjerice, razine stresa i nasilja u školama veće nego u Hrvatskoj. Dakle, iako uvijek možemo učiti od drugih, imamo i mi razloga biti zadovoljni, kazao je.

- Učitelji u Hrvatskoj imaju dobre temelje, dugu tradiciju i visoku razinu obrazovanja, a to se vidi i u uspjesima naših učenika, zaključio je Filipović.