Tradicija izrade morčića ide dalje, majstor Antoni ima nasljednika

Izrada tradicijskoga zlatnog nakita Morčića, jednoga od prepoznatljivih simbola primorja, upisana je u Registar nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Iako je posljednji riječki moretist otišao u mirovinu, stoljetna tradicija neće nestati – znanje i vještina imaju svoga nasljednika.

Riječki morčić, poznat i kao 'moretto fiumano', stoljećima je dio identiteta primorskoga kraja. Posljednji riječki majstor koji ga je izrađivao tradicionalnom tehnikom, Gjon Antoni, desetljećima je čuvao ovu specifičnu zlatarsku vještinu.

Tehnika lijevanja u sipinu kost

Izrada morčića započinje lijevanjem zlata u sipinu kost, jedinstvenom tehnikom koja zahtijeva veliko znanje i preciznost.

– Na tu sipinu kost se utiskuje model morčića, koji se kasnije izvadi, a na tom mjestu dolazi rastopljeno zlato, pojasnio je Antoni.

Slijedi još zahtjevniji dio procesa – emajliranje, koje ovoj minijaturi daje prepoznatljiv izgled.

– Emajliranje je poseban vid umjetnosti, a pogotovo ovaj način emajliranja morčića, gdje se mora i modelirati lik. To je teška tehnologija koju znamo samo mi u našim krajevima, rekao je.

Nasljednik preuzima znanje

Iako je Gjon Antoni otišao u mirovinu, tradicija izrade neće stati. Njegov posao preuzima učenik i nasljednik Ivo Lipić, koji se odlučio posvetiti očuvanju ove vrijedne baštine. Zahtjevno je, kaže - "To su sve minijature koje treba precizno izraditi i sve ima svoje zakonitosti".

Od muške naušnice do simbola grada

Morčići su u početku bili muška naušnica, namijenjena isključivo prvorođenom sinu. Tek u 15. stoljeću, kada je zlato postalo dostupnije, počinje se izrađivati i ženski nakit. Upravo je ta dugovječnost i specifičnost tehnike razlog zbog kojeg je izrada morčića danas prepoznata kao nematerijalno kulturno dobro.

– Specifičnost je u samoj tehnici izrade, u kombinaciji lijevanja u sipinu kost i kasnijeg oblikovanja rastopljenim emajlom u različitim bojama. Riječ je o posebnoj, staroj tehnici, pojasnio je voditelj Odjela za etnografsku i nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture Mladen Kuhar.

Morčić kao dio identiteta i buduća muzejska zbirka

O važnosti morčića za riječki identitet svjedoče i povijesni artefakti, poput krune s početka 20. stoljeća koja se čuva u katedrali svetog Vida. U planu je i osnivanje muzejske zbirke posvećene ovom simbolu grada.

– Ova potvrda Ministarstva dobar je temelj da se morčić sustavno predstavi ne samo Riječankama i Riječanima, nego i turistima, rekao je kustos Muzeja grada Rijeke Zlatko Tot.

Time bi ova vrijedna baština bila trajno sačuvana i dostupna javnosti.