U Hrvatskoj je oko 16 tisuća stambenih zgrada bez dizala. U pripremi je zakon koji bi taj broj mogao znatno smanjiti. Njime bi se naime sufinancirala njihova ugradnja. Trećinu bi platila država, trećinu gradovi, a preostalu trećinu stanari. Ideja saborskog zastupnika Silvana Hrelje stara je šest godina. Tvrdi da sada napokon ima zeleno svjetlo Vlade, te da je za tu namjenu za ovu godinu iz proračuna osigurano 4 milijuna eura. No, prije nego dođe na red na sjednicu Vlade, Zakon treba "izbrusiti".
Zagrepčanka Tea Akrap stanuje na petom katu u zgradi bez dizala. Projektna dokumentacija za ugradnju dizala po mjeri je spremna. No, stanari iz njezine zgrade nisu se uspjeli prijaviti ni na jedan sufinancirani natječaj.
- Dobili smo prijedlog projektnog zadatka međutim zapelo je sve na onom natječaju koji je bio za brzi prst za fasadu i za krovište. Tu se ništa nije dogodilo, onda naravno susjedi su bili skeptični zbog financijskih situacija, kaže.
Mogli bi se ugraditi lakše kad bi se u sufinanciranje uključili država i grad, smatra saborski zastupnik Silvano Hrelja. Svatko bi platio trećinu troška. To bi trebao omogućiti novi Zakon koji je u pripremi.
- Ja se toplo nadam da ćemo ga mi vidjeti za mjesec, mjesec i pol dana u saborskoj proceduri. Pokušat ćemo Zakonom izbjeći što više zamki i prepreka, no siguran sam da će najviše zapinjati na suglasnosti jer onaj na 1. katu ne razumije problem onoga koji živi na petom katu, rekao je Silvano Hrelja.
Predstavnici gradova uglavnom su suglasni vezano za ideju o sufinanciranju ugradnje dizala.
- To bi olakšalo život našim sugrađanima koji u višestambenim, zgradama nemaju dizalo ili lift. Podržavamo tu inicijativu naravno, ali sačekajmo zakonsko rješenje pa ćemo se na konkretne odredbe očitovat, istaknuo je Mirko Filipović, gradonačelnik Grada Rijeke.
Ugradnja dizala mogla se nepovratno sufinancirati iz europskih fondova, no samo ako se radila energetska obnova zgrade.
- Alokacija koja je predviđena za taj program je prilično mala. Mislim da je preko 1000 projekata prijavljeno, a mali broj, 200-tinjak možda zgrada je uspjelo se obnoviti, rekao je Zdravko Čizmar, Hrvatska udruga za dizala.
Zato stručnjaci pozdravljaju prijedlog o sufinanciranju ugradnje. Hrvatski proizvođači dizala u jednoj godini mogu ih proizvesti oko 1000, a cijena ugradnje u prosjeku iznosi 60 tisuća eura.
