Vinkovci predstavljeni u Strasbourgu kao jedan od najstarijih europskih gradova

Grad Vinkovci su kao jedno od najstarijih kontinuirano naseljenih naselja Europe u utorak predstavili gradonačelnik Ivan Bosančić i HDZ-ovi eurozastupnici i istaknuli važnost financiranja razvoja grada pomoću EU fondova.

Događaj pod nazivom "Vinkovci - vječni grad na karti Europe: od antike do suvremenosti" otvoren je prezentacijom u kojoj je istaknuta više od 8000 godina duga kontinuirana povijest grada, njegova važnost kao prometnog čvorišta i spone istoka i zapada Europe te jačanje grada kao logističke točke unutar europske prometne mreže.

EU fondovi pak daju značajan doprinos razvoju obrazovnih institucija, digitalizacije i inovacije, modernizaciji infrastrukture i javnih zgrada, istaknuto je u prezentaciji.

Slavonski grad teži održivom razvoju i digitalnoj transformaciji kao i razvoju kulturnog turizma, rečeno je. Takav turizam Vinkovci žele temeljiti na dpgađanjima poput Vinkovačkih jeseni koje čuvaju narodne običaje, valorizaciji arheoloških nalaza iz razdoblja neolitika, rimskog grada Cibalae i drugih.

- Cilj predstavljanja Vinkovaca u Europskom paralmentu je bio povećati vidljivost grada na europskoj razini, potaknuti investitciije i kulturne veze, rekli su organiziatori.

Organizatori događanja bili su grad Vinkovci i skupina HDZ-ovih europarlamentarca koju čine Karlo Ressler, Željana Zovko, Sunčana Glavak, Nikolina Brnjac, Tomislav Sokol i Davor Ivo Stier.

Gradonačelnik Bosančić u izjavi za Hinu je zahvalio eurozastupnicima HDZ-a "koji su pokazali razumijevanje za našu povijest i dali nam priliku da predstavimo Vinkovce na način da smo predstavnici tradicijske kulture ali isto tako da smo i mjesto gdje se kontinuirano živi 8300 godina".

- Zastupnicima smo iznijeli naše ideje za buduće projekte, poput projekata očuvanja tradicijske kulture i to u onom nematerijalnom dijelu pjesme, načina života, svega onoga što danas Slavonija nudi, kako kroz Vinkovačke jeseni, tako i kroz sve naše manifestacije, rekao je Bosančić koji je od 2017. na čelu vinkovačke gradske uprave i HDZ-ov zastupnik u Hrvatskom saboru.

Istaknuo je kako su Vinkovci do sada pomoću fondova EU-a uspjeli realizirati projekte u vrijednosti od 200 milijuna eura.

- Tih 200 milijuna završilo je u poboljšanju kvalitete života, rekao je spomenuvši novu knjižicu, uređenje kazališta, nove vrtiće, energetsku obnovu javnih zgrada i izgradnju komunalne infrastrukture.

Sokol: Lokalnu samoupravu ne možemo zamisliti bez EU fondova

Europski parlament i Vijeće EU-a nadležni su za usvajanje proračuna EU-a iz kojeg se financiraju fondovi kohezijskih politika koje u najvećoj mjeri koriste Vinkovci i druge sredine u Hrvatskoj. Bosančić i HDZ-ovi zastupnici za Hinu su kao jedan od primjera u kojem Parlament doprinosi razvoju gradova poput Vinkovaca istaknuli činjenicu da se projekti iz europskih fondova financiraju u udjelu od 85 posto sredstava EU , protivno prijedlogu Komisije.

- Mi smo bili upravo zaduženi za ovaj dio koji se tiče kohezijske politike. U ukupnom, sedmogodišnjem EU proračunu, oko 30% čini upravo kohezija. Fondove mora odobriti Europski parlament i mi sudjelujemo u pregovorima. Jedna od stvari za koje sam se zalagao u Odboru za regionalni razvoj, a vlada RH kroz Vijeće, je da u financiranju projekata ostane EU udio od maksimalnih 85 posto dok je Komisija u predlagala da se on spusti na 70 posto, naveo je eurozastupnik Tomislav Sokol i napomenuo da je u prošlom mandatu bio član Odbora EU-a za regionalni razvoj koji je zadužen za fondove.

Sokol je podsjetio da je "druga bitna stvar bila da se izbore za to da kohezija ostane na ovoj razini generalno":

- Pa je Hrvatska dobila onoliko koliko je dobila, dakle govorimo o rekordnih praktički 25 milijardi eura kada zbrojimo sve izvore financiranja iz europskog proračuna. Uopće ne možemo zamisliti uopće lokalnu samoupravu danas u Hrvatskoj bez EU fondova. Dakle, golema većina investicija ide upravo iz tog izvora i to je ono što omogućava rast, razvoj, višu kvalitetu života, napomenuo HDZ-ov eurozastupnik.

Financiranje kohezijske politike EU-a u središtu je rasprava i pregovora o EU proračunu. Prvenstveni korisnici fondova te politike su manje razvijene članice dok su razvijenijim dostupni drugi izvori europskog sufinanciranja poput programa Horizon za istraživanje i inovacije. Sokol smatra da ta dva interesa pomiruje zajedničko tržište te očekuje da će se između njih naći kompromis.

- Siguran sam da će prevladati jedno racionalno rješenje, razumno rješenje, da će svi naći svoj interes i postići kompromis, očekuje Sokol.

HDZ-ov Davor Ivo Stier također očekuje da "će to biti jedna od ključnih tema, pogotovo od 2025. godine, kada će se početi pregovarati višegodišnji financijski okvir".

- U okviru toga će se razmatrati i kohezijska politika koja je nama toliko važna kako bi u narednom periodu od sedam godina mogli doseći naš cilj od 80 posto razvijenosti. Sada se već približavamo toj crti od 80 posto prosječne razvijenosti koju želimo a do kraja ovog saziva želimo preći 82 posto. Znamo da kada se prijeđe ta crta od 80% demografski trendovi se ne samo stabiliziraju nego se počinju okretati tako da se i mnogi ljudi koji su nekad otišli, tražeći bolju neku perspektivu u drugim članicama EU, počinju se vraćati, tumači Stier ističući važnost EU financiranja za gradove poput Vinkovaca i područje Slavonije koje se suočava s negativnim demografskim trendovima.