10:21 / 23.10.2021.

Autor: Nataša Kraljević Kolbac/Puls/S.M./P.F./HRT

Zagreb - zapušteni grad?

Zagreb - zapušteni grad?

Zagreb - zapušteni grad?

Foto: Puls / HRT

Je li Zagreb, glavni grad Hrvatske, postao zapušteni grad u kojemu je sve stresnije živjeti? Svako malo negdje je puknuta cijev, infrastruktura je neodržavana, gužve su gotovo na svakom koraku, obnova nakon potresa se iščekuje i nikako da se zahukta - sve je to Zagreb, grad kojega volimo zvati metropolom, ali je i sve dalje od tog velebnog naziva.

Ulaganja u komunalnu infrastrukturu

- Ulaganja u komunalnu infrastrukturu su nepopularna. Političarima su ona na neki način nužno zlo. To nije nešto s čime se lako možete pohvaliti. Lakše je pohvaliti se s nekom spomen pločom, fontanom, kružnim tokom, s nečim što se vidi na površini. S cijevi koja je zakopana tri metra ispod asfalta teško se pohvaliti, teško je prerezati vrpcu. Onda se niti ne ulaže, pa se i događa da se samo problemi, kada se dogode, samo saniraju, smatrae Nikša Božić, arhitekt-urbanist.

Kad je puknula vodovodna magistralna cijev, kao da je puknuo balon koji je prošla gradska uprava napuhavala godinama. Curi na sve strane i to ne samo doslovno.

- S ovom situacijom, s puknućem cijevi, osvijestili smo da su za to dignuti krediti, uzet novac baš s tom namjenom, a novac je potrošen, nenamjenski. Uz vraćanje novca, sada će se trebati i ulagati u radove koji su nužni, kazala je Marta Kiš, zastupnica u Skupštini grada Zagreba.

Ovih smo dana saznali da su cijevi u nekim dijelovima Donjeg grada stare više od 80 godina, da iz sustava gubimo oko 50% vode i da će trebati desetljeća da se cijevi promijene.

- Političari često razmišljaju u svojim četverogodišnjim ciklusima, izbornim ciklusima. Potrebno je dugoročno planiranje i dugoročno ostvarivanje planova, izjavio je Nikša Božić.

- Nakon poplava ispalo je da se održavanje baš i nije provodilo. Na papiru dobijete da je odrađeno npr. pet šahtova u nekoj ulici. Provodili su se projekti koji su omogućavali igranje s našim novcem, a bit je da se stvari odrađuju i funkcioniraju. To se danas, nakon 20 godina vladavine jednog čovjeka, izdeformiralo, naglašava Marta Kiš.

Bivša uprava uvjeravala nas je da živimo u metropoli, a sada se pokazuje - izvana gladac, a iznutra jadac...

- Zagreb je u vrlo zapuštenom stanju. U takvom stanju je bio i prije potresa, tako da je potres došao kao neki šlag na toj tužnoj torti, kaže Božić.

No to nije samo pitanje vodovodne mreže. Na mnogim se mjestima vidi da je privatno bilo važnije od javnog dobra, odnosno da je važan samo vanjski dojam.

O Trešnjevci

Trešnjevka je zagrebačka četvrt u kojoj živi oko 120.000 stanovnika. Kada bi bila samostalni grad, Trešnjevka bi bila četvrti grad po veličini u Hrvatskoj. Tko zna što će tek pokazati popis stanovništva. Posljednjih 20-ak godina ondje se stalno gradi. Nekada su dominirale obiteljske kuće, a danas su na istim malim parcelama zgrade.

Vanja Radovanović
živi i radi u toj četvrti. Jedan je od osnivača projekta "Mapiranje Trešnjevke", koji djeluje u okviru tamošnjeg Centra za kulturu Trešnjevka, a bavi se i poviješću i sadašnjošću kvarta.

- Što smo dobili s rušenjem svih tih kuća? S ulične strane napravi se novi visoki objekt s 5-6 etaža, a iza njega još jedan objekt. Naravno, sve je betonirano, asfaltirano za smještaj automobila, a i s druge strane je isto tako. Na kraju, između toga nema više nikakvog zelenila, zraka niti svjetla. Moramo spomenuti da sada u zgradama živi 10 puta više stanovnika, nego što ih je bilo u tim kućicama, izjavio je Radovanović.

Na putu do posla Vanja Radovanović gotovo svaki dan vidi novo gradilište. Ova zgrada niknula je među posljednjima i izgrađena je u doba pandemije.

Nova zgrada

Nova zgrada

Foto: Puls / HRT

- Sagrađena je zgrada i do nje cestovni prilaz. S njom je došlo još 200 novih stanara koji su sa svojim automobilima dodatno zakrčili ulicu. Sve se to slaže jedno na drugo, dok ne pukne negdje neka cijev. Škola isto tako postaje premala, pa se onda mora krenuti u neku dodatnu smjenu, kazao je Radovanović.

Zagreb - grad bez plana

Posljednjih 20-ak godina u Zagrebu se gradi bez plana. Cijene novih stanova su od 3000 eura po metru četvornom, a i dvostruko naviše. Što je zgrada veća, profit je veći. Nije važno što nema parkova, što su ulice jedva prolazne, što se parkira gdje tko može. Sloboda je shvaćena doslovno, a novac određuje sve.

- Taj nered koji imamo u prostoru, zapravo je rezultat potpuno liberalnog pristupa stanovanju, gdje smo stanovanje prepustili tržištu. Stanovanje je osnovna ljudska potreba. Kvalitetno stanovanje ne može se riješiti bez angažmana zajednice, bilo da je to država ili grad. Ako ga prepustite samo tržištu, onda imate ovu situaciju koju imate sada. Prostor i infrastruktura koriste se do maksimalnih granica, a takva stanovanja su nekvalitetna i u smislu stambenih jedinica i stambenog okruženja. Svi ti stanovi su preskupi, ali na kraju nađu svoje kupce, izjavio je Nikša Božić.

Trnava bez škole, pedijatrijske ambulante, prometno odvojena prugom...

Na rubnim dijelovima Zagreba, kao da baš i niste u gradu. Između Dubrave i Sesveta nalazi se naselje Trnava. Nastalo je bez plana i danas je naselje za koje se infrastruktura ne planira.

- Samodoprinosima smo kopali kanalizaciju i odvodnju. Od tada se ništa nije ulagalo po tom pitanju. Promijeni se asfalt na ulici, malo se sve "ušminka", napravi nešto, neka zakrpa, ali to sve bude jadno na kraju, kazala je Marina Marunić, vijećnica u Mjesnom odboru Trnava.

- Svako malo imamo puknuća vodovodnih cijevi, samo što to nije tako impozantno kao što je bilo na Selskoj cesti. Ovdje kod nas se to događa svakodnevno. Svako malo dolaze radnici na intervencije i neminovno je da se ta infrastruktura mora mijenjati, dodaje Marunić.

Iako ima oko 10.000 stanovnika Trnava nema škole, a školski autobus djecu sakuplja na cesti. Nema ni pedijatrijske ambulante, a niti veće trgovine. Zbog željezničke pruge gotovo su stalno u prometnom kolapsu.

- Većina stanovnika ovoga dijela Dubrave često kaže - provest ću pola života na pruzi, jer stvarno je velika sreća preći ju, a da ne zvoni ili da rampa nije spuštena, izjavila je Marunić.

Kako dalje i kojim novcem?

Gdje god zagrebli, u koju god gradsku četvrt došli, otvaraju se problemi. Kako se pomalo skida celofan u koji je Milan Bandić zamatao Zagreb, ostaje nam pitanje - kako dalje i s kojim novcima upravljati Gradom.

- Nova gradska uprava je sada stvarno u velikim problemima da treba krpati gotovo svakodnevno. Ono što je važno je da se ne stane samo na tome nego da se osmisli jedna vizija razvoja grada i da ovo bude rutinski posao koji će održavati gradske službe, smatra Nikša Božić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!