Vjerojatno najveća zamjerka hrvatskim vlakovima je - sporost. Slavonskom su prugom vlakovi nekad jurili puno brže, no dotrajala infrastruktura učinila je svoje.
26.11.2025.
13:28
Autor: B. A./Brže ne može/HRT
Vjerojatno najveća zamjerka hrvatskim vlakovima je - sporost. Slavonskom su prugom vlakovi nekad jurili puno brže, no dotrajala infrastruktura učinila je svoje.
Jedan od razloga sporosti hrvatske željeznice otkrio je strojovođa Darko Kurdija u novoj dokumentarnoj seriji o željeznici "Brže ne može". Jednostavno je - kad pruga ima samo jedan kolosijek, dva se vlaka ne mogu mimoići. Prolaz je moguć jedino u kolodvoru.
- Ja ga čekam dok on prođe, sad ja idem tom jednom trasom, objašnjava dok upravlja vlakom koji se kreće brzinom od ciglih 50 km/h.
Unatoč tome, nekad su brzine bile više. Prva vožnja vlaka bila mu je, kaže, adrenalinska.
- Prije smo išli brzo, 160. Ovdje je bilo 130, kaže Darko.
Bilo je to devedesetih godina.
- Onda poslije, tamo 2000. već je to počelo opadati, dodaje.
Današnja brzina daleko je od, na primjer, japanskih vlakova. Darko bi volio voziti tim brzinama, ali...
- Nama što piše, mi toliko vozimo. Da je 260, mi bi sigurno... Sad bi na satu bilo 260, kaže.
Prvu epizodu "Brže ne može" možete pogledati na platformi HRTi, a nove epizode gledajte utorkom na Prvom programu u 20:15.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora