Žene koje nose hrvatsko selo: priznanja, poruke i upozorenja iz Sabora

U povodu Svjetskog dan seoskih žena, predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir u srijedu je naglasila da je uloga žena na selu nezamjenjiva, ali i upozorila da je njihov rad često neprepoznat i nepriznat.

- Počesto ih se uzima zdravo za gotovo, imaju mnogobrojne uloge koje obavljaju i kada bi čovjek sve to stavio na papir došao bi do zaključka da 24 sata nije dovoljno. One to ipak uspijevaju i nikad se ne žale. Najveći je problem što se to ne prepoznaje i ne priznaje, izostaje podrška, naglasila je Marijana Petir na susretu s ovogodišnjom pobjednicom izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu i njezine dvije pratilje.

Petir je naglasila da i na taj način želi odati priznanje i podržati rad žena na selu, ali i poslati poruku koliko su dragocjene. No, izrazila je žaljenje što, unatoč njezinim inicijativama, niti jedna država-članica EU nije odabrala provoditi poseban podprogram za žene, kao što se to provodi za mlade poljoprivrednike koji uz financijska sredstva od 75 tisuća eura, imaju i druge beneficije.

Ovogodišnja najuzornija hrvatska seoska žena je Aleksandra Zajac iz Iloka. Od malena se bavi poljoprivredom, a u svakom poslu teži dati najbolje od sebe. Zajac kaže da se na natjecanje prijavila uz podršku obitelji, ali i zbog svoje želje da upozna još žena kao što je ona, da razmijene iskustva te da mladima pokažu da se na selu može lijepo živjeti.

Predsjednica udruge Uzorne hrvatske seoske žene Katica Jerleković rekla je da je na izboru za najuzorniju hrvatsku seosku ženu ove godine bila izuzetno jaka konkurencija, a među kriterijima koji se uzimaju u obzir i ocjenjuju u izboru najbolje seoske žene su i školovanje, obitelj, društvene aktivnosti, proizvodnja hrane, inovacije, te komunikacija na dan izbora.

S najuzornijim hrvatskim seoskim ženama u Hrvatskom saboru fotografirao se i predsjednik Gordan Jandroković koji im zahvalio za sve što čine "za svoje obitelji, za selo, pa tako i državu čuvajući tradiciju, identitet i vrijednosti na kojima počiva Hrvatska".

Vlajčić primio najuzornije hrvatske seoske žene

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić primio je povodom obilježavanja Svjetskog dana ruralnih žena, pobjednicu i pratilje ovogodišnjeg natjecanja za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu Aleksandru Zajac.

Ministar je čestitao Zajac i njezinim pratiljama, kao i svim ženama koje žive i rade u ruralnim zajednicama.

- Vaš trud, znanje i predanost jačaju naše zajednice, čuvaju tradiciju i potiču inovacije, a vaš doprinos neprocjenjiv je za budućnost hrvatskog sela, kazao je.

To prigodom istaknuo je da se kroz intervenciju 73.03. za korištenje obnovljivih izvora energije povećala potpora za 15 posto za nositeljice poljoprivrednog gospodarstva, čime se dodatno podržavaju žene u ruralnom razvoju i potiču održive i inovativne prakse.

Iz Ministarstva su u priopćenju naveli kako kontinuirano rade na isticanju važnosti i doprinosu poboljšanja položaja žena u ruralnim područjima. Tako je Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023.-2027., između ostalog propisana obveza od minimalno 40 posto žena u upravljačkom tijelu svake lokalne akcijske grupe.

Trećim izmjenama Strateškog plana u dvjema intervencijama je uključeno povećanje potpore za žene koje su nositeljice poljoprivrednog gospodarstva najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva za potporu, neovisno o dobi žene. Tako je u intervenciji 73.03. Korištenje obnovljivih izvora energije povećana potpora za 15 posto za nositeljice poljoprivrednog gospodarstva, a u intervenciji 73.10. Ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, za poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine do 250.000 eura, povećana je potpora za 15 posto za ulaganja koja provode nositeljice poljoprivrednog gospodarstva.

Uz to, Nacionalna mreža ZPP-a koja djeluje u okviru Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju je u studenom 2024. osnovala i Tematsku radnu grupu (TRG) Žene u ruralnom prostoru koja trenutno ima 67 članica i članova. Cilj rada TRG-a je da svojim prijedlozima doprinosi poboljšanju provedbe Strateškog plana u dijelu promicanja horizontalnog načela ravnopravnosti spolova.

Najviše žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava u Zagrebu

Iz Ministarstva su iznijeli podatke da je u Hrvatskoj udio žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava u 2024. bio je 28,6 posto. Najveći udio žena nositeljica poljoprivrednih gospodarstava je u Gradu Zagrebu (36,5 posto), što je za 7,9 postotnih bodova više od hrvatskog prosjeka.

Županije koje imaju veći udio žena nositeljica od hrvatskog prosjeka su još Ličko-senjska (33,6 posto), Zagrebačka (33,3 posto), Varaždinska (32,7 posto), Koprivničko-križevačka (32,4 posto), Bjelovarsko-bilogorska (32,3 posto), Međimurska (32,1 posto), Primorsko-goranska (31,3 posto), te Krapinsko-zagorska i Sisačko-moslavačka (obje 29,7 posto).

Svjetski dan ruralnih žena uspostavila je Opća skupština Ujedinjenih naroda 2007. godine rezolucijom u kojoj je prepoznata "ključna uloga i doprinos ruralnih žena u unaprjeđenju poljoprivrede i ruralnog razvoja, poboljšanju prehrambene sigurnosti i iskorjenjivanju ruralnog siromaštva. UN svojom rezolucijom poziva države članice da, u suradnji s organizacijama UN-a i civilnim društvom, provode mjere za poboljšanje života ruralnih žena.