Višnja Stanišić u Zoni 360: Izmjenama Zakona sveukupna prosječna mirovina raste dva eura

Snalažljivi i skromni. Ukratko bi tako mogli opisati većinu umirovljeničke populacije koja živi od skromnih mirovina. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je na snazi od 1. srpnja, trebao bi kako je najavljivano poboljšati njihov materijalni status. O učincima Zakona u Studiju 4 u emisiji Zona 360 koju je uredila i vodila Anita Hrstić, govorila je Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske. 

Umirovljenici uopće nisu svjesni moći koju imaju, smatra Stanišić i objašnjava da su čak jedna trećina stanovništva Hrvatske umirovljenici, ali su zapali u neku vrstu malodušnosti i očekuju da će netko drugi riješiti njihove probleme.

- Tu je nastao veliki problem i mislim da je zapravo najvažnije da ih nekako pokrenemo, da shvate da nešto moraju učiniti jer vremena nema. Mi nemamo puno vremena za nešto učiniti ako ne krenemo sada.

 Većina umirovljenika, ističe, sve svoje probleme iznosi više u kafićima i na društvenim mrežama nego što se javno o tome priča, a kad ih i pozovete na nekakav prosvjed, onda ih dođe pet stotina.

- Pa nas zato ne doživljavaju kao neku veliku moć da bi mogli nešto učiniti. Oni su nam uzeli dostojanstvo.  Mi nemamo dostojanstva. Mi nakon 35 i 40 godina staža došli smo u situaciju da to je zapravo bilo ništa. To što smo mi radili. Mi nismo samo uplaćivali doprinose. Ako vi gledate, mi smo radili koristan društveni rad. Nećemo reći da ona žena u trgovini nije radila koristan posao. Znači, hajde, bez nje ne bi mogli, nitko ništa ne bi mogao. To je ono što mi jednostavno zaboravljamo. A onda te ljude jednostavno, ja govorim tu i o sebi isto tako, jednostavno smo ih doveli u situaciju da ih se ne poštuje, da ih se jednostavno omalovažava i da se o njima ne vodi računa. Kao da nisu ni radili, dodala je.

Stanišić dolazi iz sustava mirovinskog osiguranja i kaže kako je žalosno da je i u njezinom radnom vijeku Zakon o mirovinskom osiguranju doživio jako puno promjena i da je odlazak u mirovinu ovisio o tome jeste li rođeni pod sretnom zvijezdom ili niste i jeste li imali peh da idete u mirovinu po jednom zakonu koji je bio bolji za vas ili peh da idete po onome koji je za vas bio puno lošiji.

- Što se tiče ovog novog Zakona, on nije ništa posebno donio novoga i ništa boljega. Možda u jednom segmentu je bio bolji, u segmentu da će se povećati invalidske mirovine za 10% i eventualno 13. dodatak, takozvana 13. mirovina, a u desetom mjesecu bi se trebalo saznati koji će biti iznos. Jedino što ja pozitivno smatram je da će se taj dodatak računati prema godinama staža, što mislim da je pošteno, rekla je.

"Sveukupna prosječna mirovina veća za dva eura"

Ono što izaziva najveću pozornost to je promjena formule za obračun mirovine 85:15. Na pitanje što misli o toj formuli i koliko će to u eurima iznositi na prosječnoj mirovini koja je oko 540-560 eura, iako ministar kaže da je oko 640, Stanišić odgovara - oni imaju posebne kriterije tako da više ni prosječna mirovina nije ono što je prosječna mirovina.

- Sad imamo različite nazive za prosječnu mirovinu. Imate sveukupnu prosječnu mirovinu i prosječnu mirovinu, tako da se ne bi upuštala u to, jer jednostavno to je mnogim ljudima neshvatljivo. Što se tiče nove formule za obračun, na prosječnoj mirovini od 650 eura za koju oni govore da je to sveukupna prosječna mirovina, to bi bilo negdje razlika u odnosu na ono što je bilo prije, dva eura. Znači, hajdemo na kavu, pa ćemo popiti jednu kavicu na trgu Bana Jelačića, a nisam sigurna bi li to bilo dovoljno za jednu kavu. Otprilike tu negdje oko dva eura je razlika između prijašnje formule i sadašnje formule na prosječnu mirovinu. Naravno tu će se opet dogoditi da oni koji imaju manje od prosječne mirovine će dobiti puno manje, a oni koji imaju više će dobiti puno više kako to obično biva, navodi.

Stranka umirovljenika poslala je na ocjenu ustavnosti odluku o tome da će se moći raditi uz primanje pola mirovine osam sati dnevno. Do sada je bilo četiri sata uz primanje pune mirovine. Je li tu riječ o uskraćivanju nekog stečenog prava, kaže da će to prepustiti Ustavnom sudu, ali ističe kako ona uopće nije bila pobornik rada na puno radno vrijeme, jer smatra da umirovljenici koji su odradili svoj radni vijek bi kada odu u mirovinu trebali imati dostojanstvenu mirovinu, dostojanstven život, da si mogu priuštiti najnormalnije stvari, a ne da još moraju raditi da bi preživjeli mjesec.

Diskutabilnim smatra još nešto i navodi primjer ako na istom radnom mjestu dvije osobe, jedna ima 58 godina i 40 godina radnog staža, a druga osoba ima 65 godina i ima 20 godina staža.Ova sa 40 godina staža prima samo plaću, a ova koja je u mirovini prima ili pola mirovine, ili ako Ustavni sud donese odluku cijelu mirovinu i još prima punu plaću, istaknula je.

- Kako se osjeća osoba koja ima 40 godina staža, a s tom osobom radi isti posao? Stečeno pravo je mirovina, ali što je s ljudima koji su do sada primali starosnu mirovinu pa se zaposlili pa im je ta mirovina bila obustavljena dok su radili. Znači i oni opet nisu u istoj situaciji kao što su sad novi. Svi zakoni zapravo diskriminiraju određene grupe ljudi, kaže Stanišić. 

Penalizacije, nepravde i faktor sreće ovisno o nekom članku

Na pitanje Hrstić o tome da su predstavnici Vlade često isticali kako je ono što ste uplaćivali tijekom radnog vijeka vaša mirovina pa ljudi su masovno odlazili u prijevremene mirovine, te da će rijetko tko će od njih priznati da su se socijalni problemi rješavali kroz mirovinski sustav 90-ih Stanišić odgovara da su to velike nepravde i da je osobno radila na poslovima gdje je imala priliku to vidjeti. 

- Naime, 90-ih godina su se sve firme koje su propadale rješavale tako da su te radnike slali na komisije i priznavali im treću kategoriju, nekada je to bila kategorija za rad na drugom radnom mjestu. Pa su onda, s obzirom na to da je firma propala otišli na privremene naknade, a poslije toga i u prijevremenu starosnu mirovinu. Stvarali su socijalu, ono što sam ja izuzetno ljuta, da su se socijalni problemi rješavali preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i uplate doprinosa.

Na izjavu premijera da bi do kraja ovog mandata prosječna mirovina trebala narasti na 800 eura, kaže da su to samo pusta obećanja.

- Tih 800 eura, ne znam uopće na što se odnosi, jer tih 800 eura nije danas dovoljno. Ja bih samo voljela da naši saborski zastupnici, naši ministri i naš predsjednik Vlade žive godinu dana od 800 eura, ali da su im zablokirani svi računi u banci pa da imaju samo to, pa da onda vide može li se s tim može preživjeti danas. A da ne govorimo do kraja mandata, s obzirom na inflaciju i s obzirom na to kako rastu troškovi života, to će biti premalo. Možda dođemo do 800 eura, ali to će biti još manje nego što je danas ovih 650.

Puno umirovljenika živi s ispodprosječnom mirovinom. Što bi trebalo poduzeti da se materijalni status tih ljudi poboljša, Stanišić kaže da je prvi korak ka tome da se nađu sve umirovljeničke udruge i političke stranke i da bez svađa odluče koji su važni ciljevi.

- Jer se svi kunemo da nam je osnovni cilj poboljšati položaj umirovljenika, a onda se opet međusobno svađamo. Trebamo maknuti svoje osobne animozitete i donijeti odluke kojih ćemo se pridržavati. Mislim da je to jedini način da uspijemo možda poboljšati status i ovih umirovljenika koji imaju jako male mirovine.

Djelovanje političkih stranaka s umirovljeničkim predznakom

Znam da je politička stranka koja je u Saboru puno jača, ali ne može prodavati umirovljenike, ako se nešto dogovorimo, onda nema prodaje, ističe Stanišić. 

- Voljela bih da netko od ovih koji se stvarno žele baviti političkim radom, da prihvate onda ciljeve svih nas, to je da se dogovorimo koji su nam zapravo ciljevi i da onda se oni toga pridržavaju. E onda bi mogli kad bi ta jedna snaga svih umirovljeničkih udruga i političkih stranaka bila zajedno, mislim da bi to moglo polučiti neke rezultate, rekla je.