08:17 / 01.12.2020.

Autor: Studio 4/ M.Š./HRT

1. prosinca – Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Prof. dr. sc. Josip Begovac i voditelj Petar Vlahov u Studiju 4, dr. med. Ino Kermc na Skypu

Prof. dr. sc. Josip Begovac i voditelj Petar Vlahov u Studiju 4, dr. med. Ino Kermc na Skypu

Foto: - / -

Već više od 30 godina 1. prosinca obilježava se Svjetski dan AIDS-a u gotovo svim državama svijeta. Ove je godine obilježavanje virtualno zbog epidemije korone.
Na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije 1. prosinca se svake godine diljem svijeta obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a s ciljem podizanja svijesti zajednice o HIV infekciji, uključujući  potporu i razumijevanje za oboljele od AIDS-a i članove njihove obitelji.

Život s HIV-om, istine i zablude

Ove je 2020., pandemija bolesti COVID-19 svjetsku pozornost usmjerila na zdravlje i na to kako pandemije utječu na živote i egzistenciju, pokazuje kako je zdravlje povezano s drugim pitanjima kao što su smanjenja nejednakosti, socijalne zaštite i rasta gospodarstva. Imajući ovo na umu ove godine tema svjetskog dana AIDS-a je: 'Globalna solidarnost, podijeljena odgovornost'.

U Studiju 4  o Svjetskom danu borbe protiv AIDS-a i o tome mogu li se te dvije bolesti usporediti govorili su prof. dr. sc. Josip Begovac, voditelj Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje HIV-a, Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević i dr. med. Ino Kermc iz Udruge narodnog zdravlja Andrija Štampar.

Kada se pojavio virus HIV-a izgledalo ja da se protiv njega ne može boriti i od njega se umiralo. No nađeni su testovi, lijekovi te je danas uz rano otkrivanje i liječenje, život zaraženih znatno produžen i smanjene su im tegobe. Iz današnje perspektive borbe s koronom, HIV se čini 'smiješna bolest'. 

- U odnosu na kovid, brojke u Hrvatskoj, što se tiče zaraženih HIV-om izgledaju smiješne. U Hrvatskoj je od 1986. do danas zabilježeno 1819 osoba koje su se zarazile HIV-om, a preminulo je svega 308 osoba od čega je 234 isključivo bilo od posljedica zaraze. Brojke su neusporedive – rekao je prof. Begovac. No na globalnoj razini, pogotovo u prošlosti, stvar je bilo potpuno drugačija, osobito u području subsaharske Afrike gdje su umirali milijuni ljudi, dodao je. 

- I danas su HIV bolesnici stigmatizirani u cijelome svijetu. Na našu sreću, u Hrvatskoj ih nema toliko puno. Rezultat je to kontinuiranog rada na prevenciji i  promociji zdravlja – istaknuo je Kermc i pri tome pohvalio rad prof. Begovca i Referentnog centra koji osim što liječi zaražene aktivno rade na promoviranju i prevenciji HIV-a.

U 30 godina o HIV-u se doznalo puno, a jedna od važnijih saznanja je bilo i kako se HIV prenosi.

- I korona i HIV su zarazne bolesti, a o HIV-u znamo kako se prenosi, tko ga prenosi, na koga trebamo djelovati, koje mjere trebamo poduzeti i što trebamo učiniti da se stopa smanji – kazao je Kermc.

Sličnost korone i HIV-a?


Biološki nemaju sličnosti, naglasio je prof. Begovac, radi se o dva potpuno različita virusa koja u konačnici uzorkuju različitu bolest. Ali imaju zajedničkih obilježja.

- Više kao odgovor na epidemije i društvene aspekte. Svaka epidemija uzrokuje strah i stigmatizaciju. Napada ranjive skupine,  kao što su kronični bolesnici, koje su više zahvaćene virusom.

- Bitna je razlika da kod preboljelih SARS-CoV-2 infekcijom ostaje ipak imunost, ne znamo za sada koliko dugo, dok se HIV ne možete preboljeti, ali s njim možete živjeti što je pak druga velika razlika.



                                                             Foto: Mohamed Hassan/Pixabay

Do učinkovitog koktela lijekova koji imaju snažan i dobar učinak na virus HIV-a trebalo je desetak godina
. Od šake lijekova s teškim nuspojavama danas se došlo do jedne tablete dnevno koja gotovo da nema težih posljedica te osoba zaražena HIV-om može očekivati normalni život vijek, a terapija sprečava i širenje virusa na kontakte.

Kao što smo naučili živjeti s HIV-om tako ćemo, i uz cijepljenje, naučiti živjeti i s koronom, smatra prof. Begovac.

- Cijepit će se rizične skupine – kronične bolesnike, starije… oni više neće umirati i neće biti više takav pritisak na zdravstveni sustav. Bojim se da virus SARS-CoV-2 nećemo iskorijeniti. Sporadično ćemo ga imati godinama. Ali neće biti tako veliki javno-zdravstveni problem kao sada.

Od HIV-a godišnje u Hrvatskoj oboli stotinjak osoba. Taj broj odraz je i dobrog preventivnoga rada.


- Hrvatska je tu iznimno dobra u odnosu na ostatka svijeta. Da bi bila i bolje treba uvijek raditi na edukaciji i informiranju i mladih i opće populacije – naglasio je Kermc.

U prvim danima epidemije HIV-a, oboljeli su bili obilježeni, ostajali su bez posla, doslovno na marginama života. Slično se događalo i sa zaraženima koronom.

- Ono što je pomoglo kod korone su brojke – ne može se stigmatizirati toliki broj ljudi, mišljenja je Kermc. – kod nas je vrlo malo osoba zaraženo HIV-om, što je dobro ali je loše što se tiče stigmatizacije.

Rijetko se zna nekoga tko je HIV pozitivan, pa se često ne zna da takva osoba uz adekvatnu terapiju ima kvalitetan život i nije zarazna za druge. S druge strane danas gotovi svi znaju nekoga tko je imao koronu, znaju kako bolest izgleda, informacije su svakodnevno dostupne u medijima što je doprinijelo smanjenju stigmatizacije pozitivnih na COVID 19.

Iskustvo je pokazalo da 'kriminalizacija HIV-a' s javnozdravstvenog aspekta nije dobra. Smatra se da se time ne može puno postići, istaknuo je prof. Begovac.

- Kod zaraze HIV-om želimo da se što više ljudi testira. Danas u eri kovida, po preporuci Europskog centra za prevenciju, idemo u kućna testiranja, samo-testiranja…

- Kazna je uvijek onaj zadnji izbor. Primarno bi trebala biti edukacija populacije i to je ono što mi radimo od početka epidemije. Putem svih mogućih kanala – društvenih mreže i medija – pokušavamo širiti provjerene i točne informacije o koroni. I to mislim da je najdjelotvornije – smatra Kermc.

Puno toga što se u znanosti otkrije o nekoj bolesti često se prenosi i na druge.

- Prvi PCR test zapravo je napravljen za HIV – otkrio je prof. Begovac. Danas njega koristimo za sve uzročnike.

Unatoč epidemiji kovida, Referentni centar za dijagnostiku i liječenje HIV-a, Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, uspio je održati skrb o oboljelima od HIV-a. Orijentirali su se na telefonske i virtualne konzultacije s pacijentima, osigurali su opskrbu lijekovima.

- Cijeli svijet je pomalo zabrinut o učinku ove epidemije na HIV infekciju iz razlog što je značajno manje testiranja na HIV te time i značajno manje otkrivanja novih zaraza. Treba nastojati zadržati sve preventivne akcije koje postoje za sprečavanje HIV infekcije da i dalje zadržimo ovakvu izvrsnu situaciju u Hrvatskoj– zaključio je prof. Begovac te dodao da je obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a ove godine virtualno.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!