Astma, bolest koju treba kontrolirati

Svjetski dan astme obilježava se 5. svibnja. Ovu bolest najbolje opisuje osjećaj ostajanja bez zraka, koji izaziva strah. 

- Astma je česta kronična bolest, i vrlo je veliki problem budući da od nje u svijetu boluje više od 300 milijuna ljudi, s tendencijom porasta u budućnosti. U Hrvatskoj boluje oko 250.000 bolesnika. Problem danas je što 56% bolesnika kod kojih je dijagnosticirana astma nemaju kontroliranu bolest – imaju česte posjete hitnim službama, hitne intervencije, često uzimaju peroralne oralne kortikosteroide, i imaju vrlo nisku kvalitetu života, kaže prim. dr. sc. Marina Lampalo, dr. med., spec. internistica i subspecijalistica pulmologije.

Najčešći simptomi astme su „piskanje“ u prsima, stezanje u prsima, kašalj, otežano disanje – sve te simptome uzrokuje bronho-opstrukcija, odnosno tiskanje bronha, u pozadini čega je upalni mehanizam koji dovodi do toga.

- Dolazi i do zadebljanja sluznice bronha i lučenja guste sluzi. Te simptome moramo liječiti protuupalnim lijekovima, objašnjava dr. med. Radovan Zrilić, spec. internist i pulmolog.

Osim nasljednih osobina, alergija je najrizičniji faktor za dobivanje astme – ako netko ima atopijski dermatitis i alergijski rinitis iz djetinjstva, veća je vjerojatnost da će već rano u djetinjstvu razviti astmu.

- Najveći broj astmatičara su djeca – to je najčešća kronična nezarazna bolest u djetinjstvu, dodaje Zrilić.

Svjetski dan astme svake godine nastoji poručiti da ta bolest ne prestaje nakon djetinjstva, može se javiti u odrasloj životnoj dobi. U djetinjstvu od astme češće boluju dječaci, a u odrasloj životnoj dobi žene.

Lampalo kaže da je zadatak liječnika držati bolesnike pod potpunom kontrolom – omogućiti im što manje posjeta hitnim ambulantama, spriječiti pogoršanje bolesti, omogućiti normalnu plućnu funkciju i normalan život uz što manje lijekova.

- Želimo spriječiti korištenje pumpice. U njoj se nalazi bronho dilatator brzog djelovanja, ali mi ne želimo da naš bolesnik uzima tu pumpicu – ona trenutačno olakšava simptome, ali dugoročno izaziva češća pogoršanja bolesti, koja su teža. Zlatni standard u liječenju su inhalacioni kortikosteroidi – korištenje lijeka je potrebno redovito uzimati, bez obzira na to jesu li simptomi trenutačno prisutni ili je bolesnik asimptomatski, naglašava.

Zrilić ističe da je astma doživotna bolest.

- Imamo bolesnike kojima nakon dužeg vremenskog perioda liječenja, a to je minimalno 2 godine, smanjimo terapiju i pokušamo ih ukinuti – nekad se simptomi više nikad ne jave, a kod nekih bolesnika se jave vrlo brzo. I kad smo bez terapije, moramo pratiti bolesnike, kaže.

Dodaje da se astma može vrlo uspješno liječiti pa bolesnici mogu imati potpunu kontrolu bolesti i postizati vrhunske sportske rezultate.

- Nema nikakvog ozbiljnog razloga da se ne bave sportom – čak i u djetinjstvu. Nema tog oblika života koji ne možemo živjeti normalno uz liječenje kako treba biti, zaključuje.