12:32 / 30.12.2021.

Autor: HRT

Bacamo veliku količinu hrane, kako to spriječiti?

Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede

Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede

Foto: HTV / HRT

U Europskoj uniji svake se godine baci oko 90 milijuna tona hrane, najviše upravo nakon blagdana, a u Hrvatskoj je procjena oko 400.000 tona hrane godišnje.

Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede kaže kako je EU donijela zajedničku metodologiju, te bi početkom godine trebali imati točne podatke koji će biti usporedivi i po kojima će se moći pratiti napredak vezano za sprječavanje i smanjenje gubitaka hrane.

- Od 88 milijuna tona hrane na nivou EU, 10% odlazi iz razloga što potrošači ne razumiju razliku između oznaka 'upotrijebiti do' i 'najbolje upotrijebiti do', a 97 kilograma hrane se godišnje baci po stanovniku što je dosta velika količina, kaže Kolarić Kravar i dodaje kako 53% ukupnog otpada hrane nastaje u kućanstvima.

Iz tog razloga Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je kampanju „Pojedi, podijeli. Hrana nije otpad!“ kako bi se povećala svijest svih dionika u lancu proizvodnje hrane i samih potrošača.

Kolarić Kravar ističe kako kupnju namirnica treba planirati, a prilikom kuhanja velikih količina hranu zamrznuti nakon kuhanja kako bi se mogla ponovno upotrijebiti, a ne postati otpad.

Kampanja je namijenjena i djeci koja kroz slikovnicu „Kako su Dora i Mario spasili hranu“ mogu razvijati svijest o važnosti i dragocjenosti hrane.

- Djeca reagiraju jako pozitivno, nedavno smo imali i jednu izložbu gdje su učenici sa kreativnim idejama doprinijeli i pokazali svoju viziju kako oni smatraju da bi se mogao smanjiti otpad hrane, kaže.

Kolarić Kravar istaknula je i razliku između oznaka 'upotrijebiti do' i 'najbolje upotrijebiti do'.

- 'Upotrijebiti do' je rok trajanja koji označava sigurnost hrane i nakon tog roka hrana više nije sigurna za konzumaciju, a proizvodi koji se označavaju tom oznakom su svježe mlijeko, meso i riba. Oznakom 'najbolje upotrijebiti do' označava se hrana koja ima duži rok trajanja kao na primjer tjestenina ili čokolada, a nakon tog roka hrana je i dalje sigurna no mora se čuvati na način kako je proizvođač propisao na ambalaži, objašnjava.

Osim kućanstava, hranu bacaju i proizvođači i trgovački lanci, te je zato Ministarstvo poljoprivrede izradilo četiri sektorska vodiča, od kojih je jedan namijenjen sektoru trgovine, jedan sektoru ugostiteljstva i institucionalnim kuhinjama, a za vodiči za primarnu proizvodnju i proizvodnju i preradu će biti objavljeni početkom 2022. godine.

- Naveli smo dobre prakse i Identificirali razloge zašto hrana postaje otpad – to će biti jedna dobra pomoć sektorima da se smanji sprječavanje otpada od hrane, kaže Kolarić Kravar i dodaje kako je Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo mjeru doniranja hrane kao prioritetnu.

- Između ostalog smo izmijenili zakonodavni okvir, te se poboljšava, omogućuje i osigurava doniranje. Napravili smo i e-platformu putem koje se na brži način povezuju donatori i posrednici. To je jedan vrlo dobar alat i možemo reći da smo u ove dvije godine koliko ga koristimo spasili 215 tona hrane, a uključena su 132 donatora i 93 posrednika. Svaki posrednik ima popis svojih krajnjih primatelja – ljudi u potrebi – koji se javljaju i tu dobivaju tu hranu.

Građane je važno educirati o zdravstvenoj ispravnosti hrane, te kako prepoznati je li hrana svježa pri kupnji, a Kolarić Kravar ističe kako su prije svega tu odgovorni subjekti koji hranu stavljaju na tržište i određuju krajnji rok trajanja hrane. Osim toga, bitno je voditi brigu i o higijeni hrane koja se konzumira.

- Meso koje kupimo ne bi trebalo posebno ispirati, pogotovo piletinu. Trebamo imati odvojene daske za rezanje mesa i povrća, odvojiti kuhane i sirove namirnice, i naravno prati ruke i održavati higijenu kuhinje, ističe Kolarić Kravar.

- Istraživanje je pokazalo da građani imaju veliku volju i žele učiti. Nažalost, imamo poraznu statistiku broja ljudi koji su u potrebi, a veliku količinu hrane koja se baca, i upravo zato Ministarstvo pokušava sa svim ovim mjerama doskočiti tome da se shvati da je hrana dragocjena i da se puno energije troši u njezinu proizvodnju. Isto tako, ako hrana postaje otpad ona nije isplativa ni sa sociološkog ni sa ekonomskog aspekta. Svi mi u lancu smo odgovorni - i proizvođači i potrošači - i moramo krenuti od sebe te zajednički doprinijeti cilju UN-ove agende da se do 2030. godine otpad hrane smanji na pola, zaključuje Kolarić Kravar.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!