07:00 / 18.12.2021.

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HRT/K.D.

Blagdanska depresija: Kako se nositi s osjećima tuge i usamljenosti?

Blagdani i emocije

Blagdani i emocije

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Gledajući holivudske filmove čini nam se kako bi za blagdane sve trebalo biti lepršavo i lijepo, puno smijeha i glazbe. No, to nije uvijek slučaj, jer upravo u ovo blagdansko vrijeme mnogi se susreću s osjećajem usamljenosti i tuge.

 - U ovo doba se često spominje termin blagdanske depresije. Iz kliničke perspektive ne možemo govoriti o depresiji u smislu psihičkog poremećaja. Javljaju se osjećaji povećane anksioznosti, osjećaja tuge, žalosti, usamljenosti i stresa, upravo zbo pritiska te opće komercijalizacije u modernom društvu. Dosta se potiču te malo i nerealne vrijednosti gdje smo jako okrenuti prema vanjskom uspjehu, blještavilu i orijentaciji da ovih dana sve treba biti posebno i da bi se nekim čudom želje sada mogle ispuniti, kazala je Tihana Jednričko,  pročelnica Zavoda za psihijatriju, Klinike za psihijatriju Vrapče, gostujući u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska".

Kaže kako naš doživljaj svijeta ovisi o samom odrastanju i životnim iskustvima, stoga jedan dio ljudi ima više povjerenja i osjećaj sigurnosti u život, dok drugi dio već unaprijed negativno predviđa i ima osjeća nesigurnosti i nepovjerenja u život, odnose, i druge ljude.


- Niti jedan ekstrem nije dobar. Ako govorimo o očekivanju savršenstva, teško je živjeti, jer i najmanje neispunjenje želje donosi veliki osjećaja razočarenja i nezadovoljstva, objašnjava Jendričko.

Kad stvari ne ispadnu onako kako smo željeli, javlja se stres.

- To može biti velika prepreka u želji da nam život bude što ispunjeniji. Pri samoj naznaci da nešto neće ispasti savršeno, mnoge osobe odustaju od bilo čega. I upravo to dovodi do toga da puno stvari propuštaju. Pokazalo se da često u starijoj dobi većina ljudi žali što nešto nisu pokušali, kaže.

Žaljenje se puno puta odnosi i na situacije u kojima ljudi nisu bili u stanju reći nekome: 'oprosti'.

- Ponekad u nekim situacijama, poneki ljudi niti ne uviđaju svoje pogreške. Polaze od toga da je pogreška došla s druge strane – brane se projekcijama da krivnja ne može biti u njima, nego u okolini. Ako ne uviđate propust, ne možete ga ni ispraviti. S druge strane, imamo osobe koje to shvaćaju kao svoju nesavršenosti i slabost, pa će na indirektne načine pokušati popraviti svoju pogrešku – često to bude nedovoljno jer duga strana očekuje ispriku, ali i da se obrati pažnja na to, priča Jendričko.

Kako upravljati emocijama?

Kako upravljati vlastitim emocijama i odlukama u današnjem društvu komercijalizacije?

- Upravljanje osjećajima znači pronaći način da nas ne preplave emocije koje u tom slučaju mogu biti blokirajuće i paralizirajuće. Može se raditi na tome – počevši od tehnika relaksacije, načina kako učiti da osvijestimo osjećaje, da bismo mogli svoje svjesno uključiti u izražavanju i nošenju s tim osjećajima, objašnjava.

Ako je netko nedavno izgubio dragu osobu i nije prošao adekvatan proces žalovanja, logično je da su možda blagdani tužni i teški, te je teško iskazati radost. Međutim, ima puno slučajeva kada ljudi i nakon mnogo godina od gubitka imaju osjećaj da se više ne mogu veseliti blagdanima – je li moguće da i nakon dugog vremena ljudi i dalje ne mogu pronaći svoj mir i osjećaj ispunjenosti i sreće?

- Ako nismo na pravilan način zatvorili žalovanje, ili nam to predstavlja određeni bijeg od života i nismo u sebi bili spremni rastati se od nečega i to prihvatiti, naravno da to predstavlja nemogućnost reguliranja svojih emocija i možda podsjetnik na vlastite neispunjene želje, nade i očekivanja, te se povlačimo od života, kaže Jendričko.

Ljudi se često prema emocijama odnose kao prema slabostima, ali Jendričko ističe kako emocije imaju puno uloga u našim životima.

- Obično težimo pozitivnim emocijama, ali pravi osjećaj zadovoljstva i puno dublji osjećaj smisla nam daju upravo ove druge emocije. Integracijom različitih osjećaja mi rastemo, posebno u psihološkom smislu, kaže i dodaje kako se ljudi boje pokazati emocije iz straha da netko ne stekne osjećaj nadmoći nad njima.

Mnogi osjećaju kako ovo pandemijsko doba, popraćeno i strahotama uzrokovanim potresima, na njih ostavlja veoma negativne posljedice. Jendričko ističe kako je ljudski psihički aparat spreman nositi se s različitim događajima, te često u takvim situacijama ljudi otkriju snagu za koju nisu znali da ju imaju.

- Dugotrajno iscrpljivanje ipak dovodi do toga da se naši kapaciteti i obrambeni mehanizmi koji nam služe u toj adaptaciji troše i nekad se i dekompenziraju, kaže i za kraj dodaje:

- Uglavnom smo orijentirani na ono što nemamo i što bismo željeli, i pritom često zaboravimo na ono što imamo. I ono što se uvijek pokazalo – davanje drugima i osjećaj da možemo nešto učiniti za druge je nešto što nas najviše oplemenjuje.

 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!